Žanrovi usmene književnosti

Kolegijem se stječu stručne kompetencije iz područja usmenoknjiževne genologije u interdisciplinarnome prožimanju znanosti o književnosti, folkloristike i kulturne antropologije.

Nakon uspješno završenoga kolegija, studenti će moći:

• opisati načela žanrovske klasifikacije usmene književnosti prema različitim književnoznanstvenim i folklorističkim paradigmama,
• objasniti posebnost usmenofolklornih žanrova u odnosu na genološke termine iz pisane književnosti,
• definirati suodnos žanrova usmene i pisane književnosti u dijakronijskome slijedu,
• smjestiti usmenoknjiževne žanrove u izvedbeni kontekst,
• analizirati žanrovski sustav urbanoga folklora,
• vrjednovati imanentnu svijest o žanrovima u tradicijskoj kulturi.

Teorijski okvir klasifikacije usmene književnosti. Nazivoslovlje. Literarizirana usmenost. Usmenoknjiževni žanrovi i književni rodovi pisane književnosti (lirika, epika, drama). Dijakronijski pristup žanrovima u povijestima usmene književnosti (zapisi i interferencije s pisanom književnosti). Sinkronijski pristup žanrovima. Žanrovi prema funkciji, opsegu i prema mediju izvedbe. Intermedijalnost i hijerarhijski sustav žanrova u folkloru. Kontekstualna folkloristika i komunikacijski pristup folkloru (tekst i kontekst, paradigmatske i sintagmatske jedinice, performancija i kompetencija). Prozni i stihovani narativni žanrovi. Usmena lirika. Folklorno kazalište u običajnom i obrednom kontekstu. Apelativni i govorni žanrovi. Usmenoknjiževni minimalizam. Urbani folklorni žanrovi.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Esej, Referat, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz eseja, referata i iz završnoga usmenog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz eseja, 20% iz referata i 40% iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno pratiti nastavu, kontinuirano izvršavati seminarske zadaće i položiti završni ispit.

1. Estela Banov-Depope, Suodnosi usmene i pisane književnosti: prilozi za teoriju kulturnih transformacija, Hrvatsko filološko društvo, Rijeka, 2005.
2. Maja Bošković-Stulli i Divna Zečević, Usmena i pučka književnost, Povijest hrvatske književnosti, knj. 1., Liber – Mladost, Zagreb, 1978.
3. Folkloristička čitanka (ur. Marijana Hameršak i Suzana Marjanić), AGM, Zagreb, 2010.
4. Pavao Pavličić, Književna genologija, Liber, Zagreb, 1983. (Poglavlje Klasifikacija usmene i klasifikacija umjetničke književnosti, str. 129–155)
5. Josip Užarević, Književni minimalizam, Disput, Zagreb, 2012.

1. Antti Aarne, Stith Thompson,The Types of the Folktale: A Classification and Bibliography. Antti Aarne’s Verzeichnis der Märchentypen (FF Communications no. 3), Academia Scientiarum Fennica, Helsinki, 1961.
2. Estela Banov-Depope, Zvuci i znaci: interkulturne i intermedijalne kroatističke studije, Lykam international, Zagreb, 2011.
3. Dan Ben–Amos, Toward a Definition of Folklore in Context, Journal of American Folklore 84 (1971), 331, str. 3–15.
4. Vladimir Biti, Bajka i predaja: povijest i pripovijedanje, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1981.
5. Maja Bošković-Stulli, Usmeno pjesništvo u obzorju književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1984.
6. Maja Bošković-Stulli, Pjesme, priče, fantastika, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991.
7. Maja Bošković-Stulli, O usmenoj tradiciji i životu, Konzor, Zagreb, 2002.
8. Maja Bošković-Stulli, Od bugarštice do svakidašnjice, Konzor, Zagreb, 2005.
9. Maja Bošković Stulli, Priče i pričanje: stoljeća usmene hrvatske proze, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.
10. Stipe Botica, Lijepa naša baština: književno-antropološke teme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1998.
11. Simona Delić, Između klevete i kletve: tema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.
12. Olinko Delorko, Zanemareno blago, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1979.
13. Alan Dundes, Carl R. Pagter, Urban Folklore from the Paperwork Empire, University of Michigan Library, Michigan, 2005.
14. Helmut Fischer, Stari demoni – novi konteksti: demonski likovi u suvremenim predajama, Narodna umjetnost, 40, 2, Zagreb, 2003, str. 29–40.
15. Folklore and Folklife (ur. Richard M. Dorson), University of Chicago Press, Chicago – London, 1972.
16. Folklore Genres (ur. Dan Ben-Amos), University of Texas Press, Austin – London, 1976.
17. William A. Haviland, Kulturna antropologija, Naklada Slap, Zagreb, 2004.
18. Andre Jolles, Jednostavni oblici, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
19. Josip Kekez, Poslovice i njima srodni oblici, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1984.
20. Albert B. Lord, Pevač priča, Idea, Beograd, 1990.
21. Ivan Lozica, Poganska baština, Golden marketing, Zagreb, 2002.
22. Max Lüthi, Evropska narodna bajka, Orbis, Beograd, 1994.
23. Magic, Ritual and Witchcraft, V (2010), 2.
24. Tomo Maretić, Naša narodna epika, Nolit, Beograd, 1966.
25. Mitski zbornik (ur. Suzana Marjanić i Ines Prica), Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatsko etnološko društvo, Zagreb, 2010.
26. Tanja Perić-Polonijo, O klasifikaciji usmene lirske poezije, Croatica, XIV, 19, Zagreb, 1983, str. 99–111.
27. Vladimir Propp, Morfologija bajke, Nolit, Beograd, 1982.
28. Milivoj Solar, Ideja i priča, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 1980.
29. Milivoj Solar, Edipova braća i sinovi: predavanja o mitu, mitskoj svijesti i mitskom jeziku, Naprijed, Zagreb, 1998.
30. Victor Turner, Od rituala do teatra: Ozbiljnost ljudske igre, August Cesarec, Zagreb, 1989.
31. Zaklęcie, zamówienie, klątwa, Magiczna moc słów w językach, literaturach i kulturach słowiańskich, Poznańskie studia Slawistiyczne, 3, 2012.

Studentska anketa.