Književnost i psihologija

Cilj je kolegija upoznati polaznike s osnovnim psihološkim konceptima i principima koji se odnose na ljudske doživljaje i funkcioniranje (ličnost, identitet, motivacija, trauma, katarza) te ilustrirati primjenu tih znanja u analizi književnog dijela. Zadatak je upoznati, usvojiti i učinkovito primijeniti teorijske i praktične spoznaje o razvoju i strukturi ličnosti, ljubavi i seksualnosti, motivaciji, čovjekovu identitetu i socijalnoj determiniranosti, traumi i njezinim ishodima u analizi književnog djela. Pritom će se u tumačenje uklopiti i iskustva iz prakse – osobito kad je riječ o traumi i depresiji – da bi se vidjelo u kojoj su mjeri književne obrade korespondentne autentičnim slučajevima.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• komentirati psihologiju lika u književnom djelu (emocije, ponašanje, razmišljanje, manifestacije nesvjesnog) koristeći spoznaje psihoanalitičke teorije Sigmunda Freuda,
• opisati arhetipske događaje, figure i motive u književnim djelima,
• opisati motivacijske čimbenike u podlozi ponašanja lika u književnom djelu u terminima različitih psiholoških teorija,
• prepoznati različite formativne utjecaje na razvoj identiteta likova u književnom djelu,
• objasniti elemente katarze u književnom djelu u terminima psihodinamskih teorija,
• opisati traumu u životu književnog lika i načine njezina razrješavanja,
• identificirati manifestacije psihopatologije portretiranih likova književnih djela.

• Osnovni pojmovi strukture ličnosti, ljudske seksualnosti, motivacije, traume i obrambenih mehanizama u psihoanalitičkoj teoriji Sigmunda Freuda
• Osnovni pojmovi strukture ličnosti, poimanja nesvjesnog (arhetipi), u psihoanalitičkoj teoriji Carla Gustava Junga
• Poimanja ljubavi, slobode, smisla, odgovornosti i moći kao dimenzija ljudskog postojanja u teorijama Ericha Fromma i Victora Frankla
• Potrebe i motivi: različita teorijska objašnjenja emocija i motivacije
• Odrednice pojma o sebi i identiteta te problema identiteta u različitim teorijskim usmjerenjima
• Trauma, katarza i obrambeni mehanizmi
• Psihopatologija u književnosti i filmu

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena seminarskog rada i usmenog ispita: 60% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 40% ocjena iz usmenog ispita.

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u raspravama i drugim oblicima nastave. Po završetku nastave studenti su obvezni predati seminar (analiza književnog djela po izboru) i pristupiti usmenom ispitu.

1. Ante Fulgosi, Psihologija ličnosti, Školska knjiga, Zagreb 1981, 1997.
2. Calvin S Hall, Gardner Lindzey, Theories of Personality, John Wiley & Sons, 1997.
3. Sigmund Freud, Uvod u psihoanalizu, Kosmos, Beograd, 1964, 1976.
4. Carl Gustav Jung, O psihologiji nesvesnog, Matica srpska, Novi Sad, 1971.

Književni predlošci birat će se prema interesima studenata.

1. Carl Gustav Jung, Duh i život, Matica srpska, Novi Sad, 1971.
2. Carl Gustav Jung, Dinamika nesvesnog, Matica srpska, Novi sad, 1978.
3. Carl Gustav Jung, Psihološki tipovi, Matica srpska, Novi Sad, 1978.
4. Sigmund Freud, Totem i tabu, Stari grad, Zagreb, 2000.
5. Sigmund Freud, Tri rasprave o teoriji seksualnosti, Stari grad, Zagreb, 2000.
6. Sigmund Freud, Čovjek-vuk o Čovjeku-vuku, Naprijed, Zagreb, 1981.
7. Sigmund Freud, Tumačenje snova, 1 i 2, Matica srpska, Novi Sad, 1981.
8. Erich Fromm, Umijeće ljubavi, Biblioteka Vitrail, Ljubljana, 2000.
9. Erich Fromm, Bekstvo od slobode, Nolit, Beograd, 1978.
10. Erich Fromm, Imati ili biti, Izvori, Zagreb, 2004.
11. Erich Fromm, Autoritet i porodica, Naprijed, Zagreb, 1984.

Studentska anketa