Uvod u feminističku književnu teoriju i kritiku

Cilj je kolegija upoznati studente s teorijom, metodologijom i terminologijom feminističkoga kritičkog tumačenja kulturnih i književnih fenomena

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• diskutirati o problemima feminističkoga književno-kritičkog pristupa tradiciji književne znanosti,
• interpretirati književne predloške iz feminističke perspektive,
• izdvojiti različite feminističke smjerove (fokuse),
• usporediti hrvatsku feminističku književnu teoriju i kritiku s inozemnom.

Kolegij će smjestiti feministički pristup umjetnosti, napose književnosti u kontekst suvremene složene ponude humanističkih znanja, napose u kontekst pitanja o odnosima politike i estetike koji su za feministički pristup posebno važni. Razmotrit će se nužnost interdisciplinarne osnove toga pristupa, koji je započeo kao sveobuhvatna kritika kulture, ali se zatim razgranao u niz su-zasebnih fokusa, napose u području umjetničke prakse. Kolegij će stoga izdvojiti književnost kao zasebno analitičko područje, koje od feminističke perspektive iziskuje dvostruki potez istodobnog usvajanja i revizije temeljnih književnoteorijskih kategorija i razina analize, pa će se i udjelu feminističkih intervencija u današnjem književnoteorijskom i književnopovijesnom krajoliku posvetiti posebna pozornost. Pritom će se, nadalje, istaknuti oslonac na hrvatsku produkciju feminističkih znanja i njezine dosadašnje i moguće buduće interese. Naposljetku, kolegij predviđa i rad na određenom broju književnih primjera, koji će poslužiti kao predlošci analitičkim vježbama samih studenata, s time da će se voditi računa o žanrovskoj raznovrsnosti odabranih djela.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Esej, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata, ocjena završnog eseja i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz referata, 40% ocjena eseja, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Redovito pohađanje nastave, temeljita priprema unaprijed zadane literature o kojoj će se na satu raspravljati.

1. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturalne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2002. (odabrane natuknice)
2. Lada Čale Feldman i Ana Tomljenović, Uvod u feminističku književnu kritiku, Leykam international, Zagreb, 2012.
3. Rita Felski, Beyond Feminist Aesthetics, Harvard University Press Cambridge, Massachussets, 1989. (uvodno poglavlje)
4. Rita Felski, Literature After Feminism, The University of Chicago Press, Chicago and London, 2003.
5. Lisbeth Goodman (ur.), Literature and Gender, Routledge, London and New York, 1996.
6. Monique Wittig, Hetero-um, Kontra, Zagreb, 2010.

Dopunska literatura, unutar koje će se uključiti literatura hrvatskih autorica i autora, nudit će se studentima ovisno o njihovim specifičnim interesima, prilikom mentorskog rada ili dogovora u svezi s izradom seminarskog rada/eseja.