Figure: od Gorgije do grafita

 

Naziv kolegija:
Figure: od Gorgije do grafita
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI101
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Bagić, Krešimir
120
0
105

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij će studenta upoznati sa sustavom retoričkih i stilskih figura, omogućiti mu da ih uoči u različitim tipovima iskaza (deskripcijskom, eksplikacijskom, narativnom, medijskom, reklamnom i dr.) te da ih primjereno interpretira.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • prepoznati figurativnost kao bitno obilježje jezika,
  • razlikovati diskurzivne tipove (medijski, akademski, publicistički, administrativni, promidžbeni, beletristički itd.),
  • izgraditi hermeneutičke kompetencije (sposobnost retoričkog opisa fikcionalnih tekstova i nefikcionalnih iskaza),
  • primijeniti retoričke postupke u figuriranju vlastitih iskaza.

Sadržaj predmeta:

  • U potrazi za savršenim jezikom – Figurativnost: povijest, pojavni oblici, stupnjevi i uloga u komunikaciji
  • Kako je moguće kazati nemoguće? – Retorika i politika pretjerivanja: hiperbola i adinaton
  • Oživljavanje neživoga – Postupci antropomofrizacije: alegorija, apostrofa, prozopopeja, personifikacija
  • Koliko je živ živi mrtvac? – Logika suprotnosti: antiteza, slavenska antiteza, oksimoron, paradoks
  • Mogu li se sresti umjetnik i imbecil? – Ludizam: anagram, igra riječima, kalambur, paronomazija i sl.
  • Rasplamsava li prisila kreaciju? – Radionica potencijalne književnosti: Oulipo, palindrom, lipogram, pangram, tautogram i sl.
  • Diskurz koji nije nevin – Parafraza: povijest, tradicija, vrste i funkcije
  • Retorika suvremene komunikacije – Razgovorni, medijski, publicistički, reklamni i beletristički diskurz.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje, razmišljanje, razgovor prepoznati figurativnost kao bitno obilježje jezika usmeni ispit
kontinuirano praćenje
predavanje slušanje, razgovor, rad na tekstovima razlikovati diskurzivne tipove (medijski, akademski, publicistički, administrativni, promidžbeni, beletristički itd.) usmeni ispit
kontinuirano praćenje
seminar razgovor, rad na tekstovima, seminarsko izlaganje izgraditi hermeneutičke kompetencije (sposobnost retoričkog opisa fikcionalnih tekstova i nefikcionalnih iskaza) esej
kontinuirano praćenje
predavanje
seminar
razgovor, rad na (vlastitom) tekstu primijeniti retoričke postupke u figuriranju vlastitih iskaza usmeni ispit
esej
kontinuirano praćenje

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1 0%
Esej 1 0%
Usmeni ispit 3 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz eseja i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz eseja, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pohađanje nastave, pisanje problemskog eseja i ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Aristotel, Retorika, Naprijed, Zagreb, 1989.
  2. Krešimir Bagić, Rječnik stilskih figura, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
  3. Gérard Genette /Ženet/, Figure, Vuk Karadžić, Beograd, 1985.
  4. Michel Meyer – Manuel Maria Carrilho – Benoît Timmermans, Povijest retorike od Grkā do naših dana, Disput, Zagreb, 2008.
  5. Luka Zima, Figure u našem narodnom pjesništvu, Globus, Zagreb, 1988.

Dopunska literatura:

  1. Marko Tulije Ciceron, O govorniku, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
  2. Pierre Fontanier, Les figures du discours. Introduction par G. Genette, Flammarion, Paris, 1977. [1827]
  3. Gérard Genette, Mimologije, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1985.
  4. Vladimir Jankélévitch (Jankelevič), Ironija, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci, 1989.
  5. Marina Katnić-Bakaršić, Gradacija, Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1996.
  6. Marko Fabije Kvintilijan, Obrazovanje govornika, Veselin Masleša, Sarajevo, 1967.
  7. Henri Morier, Dictionnaire de rhétorique et de poétique, Presses Universitaires de France, Paris, 51998.
  8. Paul Ricoeur, Živa metafora, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1981.
  9. Rikard Simeon, Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva I/II, Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
  10. Mateusz Milan Stanojević, Konceptualna metafora: temeljni pojmovi, teorijski pristupi i metode, Naklada Ljevak, Zagreb, 2013.
  11. Ivo Škarić, Temeljci suvremenoga govorništva, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
  12. Dubravko Škiljan (ur.), Leksikon antičkih termina, Antibarbarus, Zagreb, 2003.
  13. Zdenko Škreb, Značenje igre riječima, Poseban otisak iz 278. knj. Rada JAZU, Zagreb, 1949.
  14. Dragiša Živković (ur.), Rečnik književnih termina, Beograd, 1986.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: