Hibridni stilovi hrvatske postmoderne

 

Naziv kolegija:
Hibridni stilovi hrvatske postmoderne
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI411
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
2.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jukić, Sanja
120
0
60

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija prepoznavanje, analiziranje i interpretiranje hibridnih funkcionalnih stilova u hrvatskoj postmodernističkoj književnosti u kulturnom kontekstu, posebno u kontekstu medijske kulture.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • opisati stilska obilježja hibridnih funkcionalnih stilova,
  • stilistički interpretirati književne tekstove hrvatske postmoderne iz perspektive stilistike hibridnih funkcionalnih stilova,
  • povezati stilistiku književnih tekstova, s elementima hibridnih funkcionalnih stilova, i kulturni kontekst, posebice kontekst medijske kulture,
  • analitičko-interpretacijski usporediti funkcionalnostilska obilježja književnih i drugomedijskih tekstova.

Sadržaj predmeta:

Kolegij iz perspektive sekundarnih funkcionalnih stilova (reklamni, esejistički, stripovni/crtački, scenaristički, retorički) iščitava, odnosno analizira i interpretira hrvatsku postmodernističku pjesničku, proznu i dramsku produkciju, i to u kontekstu i komparaciji s kulturnim, napose medijskokulturnim kontekstom. Književni su predlošci tekstovi: u studiji s antologijom Pogo i tekst Gorana Rema, u pregledu hrvatskoga pjesništva 1980-ih i 1990-ih Strast razlike, tamni zvuk praznine Branka Čegeca i Miroslava Mićanovića, u studiji s antologijom Isto i različito Sanjina Sorela te tekstovi u antologijama Tko govori, tko piše Jagne Pogačnik (proza) i Odbrojavanje Lea Rafolta (drama). Teorijsko-stilističke reference radovi su Marine Katnić-Bakaršić, Josipa Silića, Ive Škarića, Gorana Rema, Krešimira Bagića, Sanjina Sorela, Tvrtka Vukovića, Lea Rafolta, Dietricha Schwanitza, Elme Tataragić, Hrvoja Turkovića, Malcolma Barnarda, Jeana Baudrillarda, Davida Bordwella, Umberta Eca, Dicka Hebdigea, Jean-Pierrea Le Goffa, Johna Storeya i dr.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
multimedija i mreža
slušanje, pisanje, usmeno izlaganje opisati stilska obilježja hibridnih funkcionalnih stilova usmeni ispit
predavanje
multimedija i mreža
samostalni zadatci
seminar
mentorski rad
slušanje, pisanje, usmjereno proučavanje predložaka, samostalna pisana analiza i interpretacija, samostalna usmena analiza i interpretacija stilistički interpretirati književne tekstove hrvatske postmoderne iz perspektive stilistike hibridnih funkcionalnih stilova aktivnost u nastavi (pisani zadatci)
pisani seminarski rad
usmeni ispit
predavanje
multimedija i mreža
samostalni zadatci
slušanje, pisanje, usmjereno pisano proučavanje predložaka , usmeno izlaganje povezati stilistiku književnih tekstova, s elementima hibridnih funkcionalnih stilova, i kulturni kontekst, posebice kontekst medijske kulture aktivnost u nastavi (pisani zadatci)
usmeni ispit
multimedija i mreža
samostalni zadatci
seminar
usmjereno pisano proučavanje predložaka, samostalna pisana analiza i interpretacija analitičko-interpretacijski usporediti funkcionalnostilska obilježja književnih i drugomedijskih tekstova aktivnost u nastavi (pisani zadatci)
pisani seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Seminarski rad 1,6 0%
Usmeni ispit 2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito i aktivno praćenje nastave, izrada seminarskoga rada i usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor: suvremena francuska i frankofona stilistika, priredio Krešimir Bagić, Naklada MD, Zagreb, 2006.
  2. Culture in the communication Age, edited by James Lull, Routledge, London and New York, 2001.
  3. Sanja Jukić, Medijska lica subjekta, Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, 2013.
  4. Marina Katnić-Bakaršić, Lingvistička stilistika, dostupno na: rss.archives.ceu.hu/archive/00001017/01/18.pdf
  5. Goran Rem, Pogo i tekst, Meandar, Zagreb, 2011.

Dopunska literatura:

  1. Krešimir Bagić, Treba li pisati kako dobri pisci pišu?, Zagreb, 2004.
  2. Krešimir Bagić, Figurativnost reklamnog diskurza (dostupno na: ttp://hrvatskiplus.org/prilozi/dokumenti/anagram/Bagic_Figurativnost.pdf)
  3. Malcolm Barnard, Oglašavanje i reklama: retorički imperativ, u: Vizualna kultura, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002., str. 47–66.
  4. Jean Baudrillard, Simulacija i zbilja, Naklada Jesenski i Turk, HSD, Zagreb, 2001.
  5. David Bordwell, O povijesti filmskoga stila, Zagreb, 2005.
  6. John Danvers, Picturing Mind. Paradox, Indeterminacy and Consciousness in Art & Poetry, Rodopi, Amsterdam – New York, 2006.
  7. Umberto Eko, Kultura, informacija, komunikacija, Nolit, Beograd, 1973.
  8. Heinrich Fecher, Književnost i video mediji, Quorum, 1, Zagreb, 1988, str. 113–123.
  9. Marina Gržinić, U redu za virtualni kruh, Meandar, Zagreb, 1998.
  10. Dik Hebdidž, Potkultura: znančenje stila, Rad, Beograd, 1980.
  11. Áron Kibédi Varga, Stilske figure i slika, u: Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor: suvremena francuska i frankofona stilistika, priredio Krešimir Bagić, Naklada MD, Zagreb, 2006, str. 265–290.
  12. Jean-Pierre Le Goff, Svemogući mediji, Europski glasnik, 10, Zagreb, 2005, str. 339–346.
  13. Scott McCloud, Kako čitati strip – nevidljivu umjetnost, Mentor, Zagreb, 2005.
  14. Marshall McLuhan, Razumijevanje medija, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2008.
  15. Nirman Moranjak Bamburać, Retorika tekstualnosti, Buybook, Sarajevo, 2003.
  16. Dubravka Oraić Tolić, Dvadeseto stoljeće u retrovizoru, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
  17. Ante Peterlić, Osnove teorije filma, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.
  18. Jagna Pogačnik, Tko govori, tko piše, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2008.
  19. Leo Rafolt, Odbrojavanje, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2007.
  20. Jeffrey Schrank, The Language of Advertising Claims, St. Martin᾿s Press, New York, 1994. (dostupno na: http://sunset.backbone.olemiss.edu/~egjbp/comp/ad-claims.html)
  21. Dietrich Schwanitz, Teorija sistema i književnost: nova paradigma, Naklada MD, Zagreb, 2000.
  22. Josip Silić, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb, 2006.
  23. Sanjin Sorel, Isto i različito, V.B.Z., Zagreb, 2006.
  24. John Storey, Inventing Popular Culture. From Folklore to Globalization, Blackwell Publishing, Malden –Oxford – Melbourne – Berlin, 2003.
  25. Strast razlike, tamni zvuk praznine: hrvatsko pjesništvo osamdesetih i devedesetih, Quorum, 5–6, Zagreb, 1995.
  26. Dominic Strinati, An Introduction to Theories of Popular Culture, Routledge, London and New York 2000.
  27. Ivo Škarić, Temeljci suvremenoga govorništva, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
  28. Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb; Vlees & Beton, Ghent, 2005.
  29. Elma Tataragić, Stil filmskog scenarija, University press, Sarajevo, 2011.
  30. Michel Thévoz, Zid kao erogena zona, Quorum, 1, Zagreb, 1988, str. 215–217.
  31. Hrvoje Turković, Retoričke regulacije: stilizacije, stilske figure i regulacija filmskog i književnog izlaganja, AGM, Zagreb, 2008.
  32. Sanda Lucija Udier, O jeziku reklame (dostupno na: http://www.hrvatskiplus.org/index.php? ption=com_content&view=article&id=521:o-jeziku-reklame&catid=38:jezik-lingvistika&Itemid=72)
  33. Uvod u medije, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 2011.
  34. Tvrtko Vuković, Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši: aporije reprezentacije u kvorumaškome pjesništvu, Disput, Zagreb, 2005.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: