Medijski subjekt slavonskoga ženskog pjesništva

Cilj je kolegija prepoznavanje, analiziranje i klasificiranje medijske konstitutivnosti lirskoga subjekta u slavonskom ženskom pjesništvu, na dijakronijskoj i sinkronijskoj razini.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• opisati stilska obilježja medijskog subjekta,
• razlikovati tipove medijskog subjekta na temelju analize i interpretacije konkretnih pjesničkih predložaka, a s obzirom na povijesno uvjetovane mijene konteksta medijske kulture,
• utvrditi stilska obilježja i međusobne razlike pjesništva unutar predmetnoga korpusa s obzirom na strukturu medijskoga subjekta,
• objasniti utjecaj rodne određenosti korpusa na značajke medijskoga subjekta, s obzirom na povijesnu perspektivu.

Kolegij iz teorijsko-stilističke perspektive istražuje i tumači obilježja i obličja medijskoga subjekta u slavonskom ženskom pjesništvu, na dijakronijskoj i sinkronijskoj razini te uvažavajući povijesno uvjetovane mijene medijskokulturnoga konteksta. Književni su predlošci pjesnički tekstovi slavonskih autorica od 19. stoljeća do danas, a teorijsko-stilističke reference radovi su Gorana Rema, Vjekoslava Bobana, Sanjina Sorela, Krešimira Bagića, Tvrtka Vukovića, Tee Benčić, Dunje Detoni Dujmić, Andree Zlatar, Helene Sablić Tomić, Gordane Bosanac, Scotta Bukatmana, Donalda Halla, Hansa Beltinga, Judith Butler, Stuarta Halla, Teda Polhemusa i dr.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Redovito i aktivno praćenje nastave, izrada seminarskoga rada i usmeni ispit.

1. Tea Benčić, I bude šuma, Altagama, Zagreb, 2005.
2. Dunja Detoni Dujmić, Ljepša polovica književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
3. Sanja Jukić, Medijska lica subjekta, Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, 2013.
4. Bernarda Katušić, Slast kratkih spojeva, Meandar, Zagreb, 2000.
5. Goran Rem, Pogo i tekst, Meandar, Zagreb, 2011.

1. Krešimir Bagić, Živi jezici, Naklada MD, Zagreb, 1994.
2. Hans Belting, Prave slike i lažna tijela, Europski glasnik, 10, Zagreb, 2005, str. 553–563.
3. Vjekoslav Boban, Kritika sintetizma, IC Rijeka, Rijeka, 1990.
4. Gordana Bosanac, Odsutan prostor žene: povijest, javnost i svijet: rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u Hrvatskoj, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, 2006, str. 51–69.
5. Scott Bukatman, Terminal Identity: The Virtual Subject in Postmodern Science Fiction, Duke University Press, Durham, 1993.
6. Judith Butler, Paradoks tjelesnih inskripcija, Tvrđa, 1–2, 2006, str. 197–200.
7. Michel de Certeau, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb, 2002.
8. Umberto Eco, Lumbalno mišljenje, u: Moda: povijest, sociologija i teorija mode, Školska knjiga, Zagreb, 2002, str. 317–319.
9. Maša Grdešić, Budi vedra, budi smjela: teorijski i aktivistički diskurs hrvatskog Cosmopolitana, Quorum, 2, Zagreb, 2004, str. 182–209.
10. Marina Gržinić, U redu za virtualni kruh, Meandar, Zagreb, 1998.
11. Donald Hall, Subjectivity, Routledge, New York and London, 2004.
12. Stuart Hall, Kome treba »identitet«?, Reč, 64/10, Beograd, prosinac 2001, str. 215–233.
13. Leonida Kovač, Konteksti, Meandar, Zagreb 1997.
14. Danijel Labaš, Nonverbal communication: the body as an extension of the soul, u: Body in transition, Faculty of Textile Technology, Department of Fasion Design, Zagreb, 1999, str. 74–83.
15. Alison Lurie, Odjeća kao znakovni sustav, u: Moda: povijest, sociologija i teorija mode, Školska knjiga, Zagreb, 2002, str. 165–187.
16. Marshall McLuhan, Understanding media: the extensions of man, New American Library, New York, 1964.
17. Maurice Merleau-Ponty, Fenomenologija percepcije, Veselin Masleša-Svjetlost, Sarajevo, 1990.
18. Joshua Meyrowitz, The Separation od Social Space from Physical Place, u: The Media Studies Reader, Arnold, London – New York – Sydney – Auckland, 1997, str. 42–52.
19. Krystyna Pieniążek-Marković, Lirski subjekt u labirintu suvremenosti (dostupno na: http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=456%3Apieniazek-lirski-subjekt&catid=37%3Ameandri-pjesnistva&Itemid=71&limitstart=1)
20. Helmuth Plessner, Prilog antropologiji glume, u: Estetika modernog teatra, Vuk Karadžić, Beograd, 1976, str. 123–137.
21. Ted Polhemus, Supermarket stila, u: Moda: povijest, sociologija i teorija mode, Školska knjiga, Zagreb, 2002, str. 325–327.
22. Gérard Raulet, Živimo li u desetljeću simulacije? Nove informacijske tehnologije i socijalna promjena, u: Postmoderna ili borba za budućnost, August Cesarec, Zagreb, 1993, str. 134–152.
23. Goran Rem, Zadovoljština u tekstu, RZ RKSSOH, Zagreb, 1989.
24. Goran Rem, Poetika brisanih navodnika, Omladinski kulturni centar, Zagreb, 1988. 
25. Višnja Rister, Ime lika, u: Pojmovnik ruske avangarde, Grafički zavod Hrvatske, Filozofski fakultet, Zavod za znanost o književnosti, broj 6, Zagreb, 1989, str. 215–233.
26. Helena Sablić Tomić, Gola u snu, Znanje, Zagreb, 2005.
27. Mima Simić, Teen i kreacija ženskog identiteta, Quorum, 2, Zagreb, 2004, str. 210–235.
28. Susan Sontag, Bolest kao metafora, Rad, Beograd, 1983.
29. Sanjin Sorel, Isto i različito, V.B.Z., Zagreb, 2006.
30. Julian Stallabrass, Tehnologija koja daje moć: Istraživanje Cyberspacea, Quorum, 4, Zagreb, 1998, str. 179–208.
31. Josip Užarević, Kompozicija lirske pjesme, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1991.
32. Bill Viola, Slika u meni, Europski glasnik, 10, Zagreb, 2005, str. 501–517.
33. Paul Virilio, Kraj privatnog života, Europski glasnik, 5, Zagreb, 2000, str. 453–458.
34. Hrvoje Turković, Retoričke regulacije, AGM, Zagreb, 2008.
35. Uvod u medije, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 2011.
36. Chris Weedon, Identity and Culture: Narratives of Difference and Belonging, Open University Press, Maidenhead – New York, 2004.
37. Harald Weinrich, O jeziku, tijelu i pamćenju, Quorum, 1, Zagreb, 1994, str. 101–111.
38. Wolfgang Welsch, Prostori oblikuju ljude, Europski glasnik, 5, Zagreb, 2000, str. 617–640.
39. Willem G. Weststeijn, Lirski subjekt, u: Pojmovnik ruske avangarde 6, Grafički zavod Hrvatske, Filozofski fakultet, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1989, str. 95–117.
40. Andrea Zlatar, Tekst, tijelo, trauma, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.

studentska anketa