Pregled suvremene hrvatske drame

Upoznati studente sa suvremenim hrvatskim dramatičarima i njihovim poetikama te dramskim tekstovima uprizorenim na pozornicama hrvatskih kazališta. Riječ će biti o sljedećim imenima: Filip Šovagović, Tomislav Zajec, Davor Špišić, Ivan Vidić, Milko Valent, Dubravko Mihanović, Ivana Sajko, Lada Kaštelan, Mate Matišić, Miro Gavran, Tena Štivičić, Elvis Bošnjak, Ivor Martinić i Boris Senker. Težište će biti stavljeno na analizu dramskog teksta te kritičku obradu njegove scenske inscenacije. Na kolegiju se analiziraju hrvatski dramski tekstovi nastali nakon 1995. godine kako bi se pokazalo da u hrvatskoj dramskoj produkciji i teatru nakon 1995. godine ne dominira ni jedna generacija ili poetika već je nazočna tematska i žanrovska različitost te da nakon hrvatskoga dramskog eskapizma prouzročenog prostorom »jake« zbilje, ratnih stradanja i uništenja slijedi vrlo bitan zaokret – interes dramatičara okreće se problematizaciji zbilje. I čitatelj i pisac uronjeni su u zbilju, točnije – u poslijeratnu zbilju; nema više frustracije prošlošću ili politikom, koliko ima frustracije svakodnevicom. Početkom 21. stoljeća hrvatska dramska književnost nedvojbeno je označena zaokretima: od 1990-ih postmodernistički dramski model nove generacije radikalno poništava dotadašnji, opterećen alegorijskom, metaforičkom referencijalnošću, potom se dramatičari u poslijeratnom vremenu ipak okreću akutnim problemima zbilje, koliko god se kao dio postmoderne kulture pisac više ne može založiti ni za jednu ideju.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• objasniti kako drama najmlađe generacije hrvatskih dramatičara s kraja i početka novoga tisućljeća konačno želi biti slikom urbane poslijeratne i tranzicijske svakodnevice koja je, zbog neuspjele privatizacije, sveprisutne korupcije, brutalna i gruba slika neostvarene socijalne i duhovne obnove u proteklih dva desetljeća,
• opisati kako se dramski jezik odriče umjetničkog da bi se približio zbilji,
• opisati raznolikost žanrovskih određenja suvremenoga hrvatskoga dramskog teksta, hribridnost što proizlazi iz preklapanja dramskih žanrova, u širokom rasponu od crne komedije, farse, travestije, do groteske i tragigroteske; opisati dramske likove razdiranih marginalaca i pesimistički, beznadan osjećaj svijeta te nepostojanje dramskog junaka oko kojeg bi se stvorio sukob ili sama drama – riječju, nedostatak individualnosti,
• opisati kako je ta scenska pojava plod socijalno-političkih uvjetovanosti, izravna reakcija na hrvatsku postkomunističku, postratnu stvarnost i utopiju o sretnoj i bogatoj zemlji,
• analizirati hrvatske suvremene dramske tekstove u skladu s recentnim dosezima dramatologije.

• Definirati što se podrazumijeva pod pojmom »suvremena hrvatska drama«
• Hrvatski dramski tekst druge polovice 20. stoljeća
• Hrvatski suvremeni dramatičari; generacijska podjela
• Eskapizam hrvatskoga dramskog teksta; društveno-politički kontekst
• Tematsko bavljenje dimenzijom stvarnosti
• Nova europska drama; In yer face theatre
• Tematska i dramaturgijska opredjeljenja suvremene hrvatske drame
• Groteskno i crnohumorno u suvremenoj hrvatskoj drami
• Filip Šovagović, Ivan Vidić, Davor Špišić
• Tomislav Zajc, Mate Matišić, Miro Gavran
• Milko Valent, Boris Senker, Elvis Bošnjak
• Lada Kaštelan, Ivana Sajko, Tena Štivičić
• Dubravko Mihanović, Ivor Martinić

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Esej

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena aktivnosti u nastavi, ocjena eseja te ocjena iz završnoga pisanoga i usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz eseja, 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti studenta u nastavi, a ocjene iz završnoga pisanoga i usmenog ispita čine po 35% konačne ocjene.

Redoviti dolazak i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave.

1. Jasen Boko, Hrvatska drama devedesetih: povratak monologu, u: Nova hrvatska drama: izbor iz drame devedesetih, pr. Jasen Boko, Znanje, Zagreb, 2002.
2. Ana Lederer, Vrijeme osobne povijesti: ogledi o suvremenoj hrvatskoj drami i kazalištu, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
3. Leo Rafolt, Suvremena hrvatska drama ili o kakvom je to odbrojavanju riječ?, u: Odbrojavanje: antologija suvremene hrvatske drame, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2007.
4. Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame – II. dio, 1941–1995, Disput, Zagreb, 2001.
5. Sanja Nikčević, Nova europska drama ili velika obmana 2, Leykam international, Zagreb, 2009.

1. Adriana Car-Mihec, Mlada hrvatska drama: ogledi, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2006.
2. Lada Čale Feldman, Monolozi za žene koje ponekad govore, u: Ivana Sajko: Žena bomba, Meandar, Zagreb, 2004.
3. Lada Čale Feldman, Postoji li suvremeno hrvatsko dramsko žensko pismo?, Republika, 3–4, Zagreb, 1996.
4. Nataša Govedić, Hrvatski Edip i njegove groznice, Novi list, Rijeka, 8. rujna 2002.
5. Darko Lukić, Hrvatsko ratno pismo, Kolo, 2, Zagreb, 1997.
6. Lucija Ljubić, Posmrtna trilogija: tri nove drame Mate Matišića, Kazalište, 25–26, Zagreb, 2006.
7. Mira Muhoberac, Dramaturgija drugog (kretanje tišine u trima Vidićevim dramama), Prolog, 23–24–25, Zagreb, 1992.
8. Gordana Muzaferija, Norin sindrom u suvremenoj drami (Jelinek – Plakalo –Gavran), Kazalište, 25–26, Zagreb, 2006.
9. Sanja Nikčević, Nova europska drama, Republika, 6, Zagreb, 2003, str. 32–64.
10. Sanja Nikčević, Lažna potreba za hrvatskim piscem u teatru devedesetih, Republika, 11, Zagreb, 2003, str. 3–20.
11. Martina Petranović, Groteskno i crnohumorno u suvremenoj hrvatskoj drami, Kazalište, 17–18, Zagreb, 2004.
12. Martina Petranović, Onostrano u suvremenoj hrvatskoj drami, Kazalište, 21–22, Zagreb, 2005.
13. Martina Petranović, Vidićev dramski opus ili necenzurirani zapisi starca Ivana, Kazalište, 25–26, Zagreb, 2006.
14. Aleksandar Štulhofer, Sociokulturni kapital i gospodarska tranzicija, u: Privatizacija i modernizacija, ur. I. Rogić, Z. Zeman, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 1998.
15. Velimir Visković, Izazovi pred mladom hrvatskom dramom, u: Krležini dani u Osijeku 1995., I. knjiga, HAZU, Osijek – Zagreb, 1996.
16. Vjeran Zuppa, Dramaturgija po Ivanu, u: Ivan Vidić, Drame, HC ITI, Zagreb, 2002.

Studentska anketa