Slavonski dramatičari

 

Naziv kolegija:
Slavonski dramatičari
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI310
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Trojan, Ivan
120
0
60

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s dramatikama slavonskih autora u kontekstu novije hrvatske književnosti. Od Ilije Okrugića Sremca preko Srđana Tucića i Josipa Kosora pa sve do Davora Špišića i Lydie Scheuermann Hodak. Nadalje, prikazati temeljna polazišta pri prikazu povijesti slavonskih kazališta u njegovoj želji reaktualizacije minuloga kazališnog čina uz pomoć dramskog teksta i načina i prostora njegova scenskog utjelovljenja pred publikom. S tim u vidu teži se sintetskoj prikazbi slavonskoga kazališnog života od konca 19. stoljeća pa sve do temeljnih smjernica suvremenog razdoblja hrvatskog glumišta. Posebnu pozornost privući će stilski pluralizam hrvatske kazališne (i dramske) moderne unutar kojeg je utemeljena druga nacionalna kazališna kuća u Osijeku 1907. godine baš kao i suvremeni slavonski dramski i kazališni izričaj.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • prepoznati slavonske dramatičare i kvalitativno ih pozicionirati unutar konteksta hrvatske dramske književnosti,
  • opisati raznolikost žanrovskih određenja slavonskoga dramskog teksta,
  • analizirati slavonske dramske tekstove u skladu s recentnim dosezima dramatologije,
  • prepoznati suvremeni repertoar slavonskih teatara.

Sadržaj predmeta:

  • Što određuje slavonskog dramatičara; metodologija rada
  • Slavonska kazališta
  • Slavonski dramski tekst do početka 20. stoljeća
  • Slavonski dramski tekst 20. stoljeća I.
  • Slavonski dramski tekst 20. stoljeća I.
  • Slavonski dramski tekst s početka 21. stoljeća
  • Društveno-politički kontekst
  • Praizvedbe djela slavonskih dramatičara
  • Slavonska dramska i kazališna kritika

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
grupna rasprava
slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) prepoznati slavonske dramatičare i kvalitativno ih pozicionirati unutar konteksta hrvatske dramske književnosti aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) opisati raznolikost žanrovskih određenja slavonskoga dramskog teksta aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
mentorski rad
seminarsko izlaganje
samostalni zadatci
slušanje, pisanje, analiza literature, istraživanje analizirati slavonske dramske tekstove u skladu s recentnim dosezima dramatologije aktivnost na nastavi
seminarski rad
usmeni ispit
esej
predavanje
grupna rasprava
slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) prepoznati suvremeni repertoar slavonskih teatara aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Esej

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Pismeni ispit 1,5 0%
Usmeni ispit 1,5 0%
Esej 0,6 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena aktivnosti u nastavi, ocjena eseja te ocjena iz završnoga pisanoga i usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz eseja, 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti studenta u nastavi, a ocjene iz završnoga pisanoga i usmenog ispita čine po 35% konačne ocjene.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redoviti dolazak i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  2. Branko Gavella, Hrvatsko glumište, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.
  3. Helena Sablić Tomić i Goran Rem, Slavonski tekst hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2003.
  4. Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame, I. i II, Disput, Zagreb, 2000. i 2001.

Dopunska literatura:

  1. Dani Hvarskog kazališta, zbornici radova, Zagreb – Split, 1975–2013.
  2. Krležini dani u Osijeku, zbornici radova, Zagreb – Osijek, 1992–2013.
  3. Repertoar hrvatskih kazališta, ur. Branko Hećimović, knjige 1–3, Zagreb, 1990. i 2002.
  4. Ana Lederer, Vrijeme osobne povijesti: ogledi o suvremenoj hrvatskoj drami i kazalištu, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
  5. Branko Hećimović, 13 hrvatskih dramatičara, Znanje, Zagreb, 1976.
  6. Stanislav Marijanović, Fin de siècle hrvatske moderne, Izdavački centar Radničkog sveučilišta »Božidar Maslarić« / Pedagoški fakultet, Osijek, 1990.
  7. (Književna) Revija, časopis za književnost i kulturu, Osijek, 1970–2013.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studnetska anketa.

Ostale informacije: