Hrvatska drama i kazalište i bečka moderna

Upoznati studente kako u moderni hrvatska dramska i kazališna praksa doživljava ogroman otklon od prethodnog razdoblja: izraziti eklekticizam, enormno proširenje idejne i misaone problematike te motivike, posebnost individualnih stvaralačkih pristupa i metoda, niz novousvojenih ili već postojećih, ali osobno primijenjenih sadržajnih i izražajnih sastavnica, eksponiranje kozmopolitske lokacije radnje, usvajanje i razgranjivanje seoske tematiku, uporaba narodnog stiha i metaforike, preferiranje jednočinke kao dramskog oblika, sklonost k prikazivanju apatičnih raspoloženja ali i obiteljskih krahova i rasula, dekadentnog društva i aristokracije, prošlih vremena i izmišljenih svjetova, regionalnih sredina i njihovih posebnosti, introvertiranih osoba, rasnih tipova i fatalnih žena, narodskih lica, ali i svečovjeka. Ispovijeda se subjektivizam i univerzalizam, hrvatstvo i euforični jugonacionalizam, meditativnost, lirizam, teatralizam i misticizam, erotizam i naglašena emocionalnost, egocentrizam, ekstravagantnost i bizarnost, prepletanje sna i jave, irealnoga i realnog te iracionalnoga i racionalnog, podsvijest, halucinacije, slobodne asocijacije, aluzivnost i grotesknost, sumnje i opsesije, etičke i egzistencijalne dileme, patološki porivi te sukobi instinkta i intelekta, artizam i pomodnost, stvaralački profesionalizam i rutinerstvo. Ta poplava najraznovrsnijih novina, potvrda suočavanja i suživljavanja ponajprije s ondašnjom bečkom kulturnom sredinom, ali i Europom u cijelosti nadošla je s prodorom modernih europskih dramatičara na scenu zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• argumentirati kako u periodu hrvatske dramske i kazališne moderne ne samo da ne postoji dominantna dramatika, nego je upravo disparatnost ono što očekujemo i s čime se u cjelokupnoj europskoj dramskoj literaturi, pa tako i u hrvatskoj, normalno živi,
• objasniti poveznice između hrvatske i bečke dramske i kazališne moderne,
• opisati kako hrvatska dramatika u moderni sadržava i, paradoksalno, ne sukobi često u povijesti dramske književnosti suprotstavljene termine: realizam, verizam, naturalizam, impresionizam, esteticizam, artizam, secesija, neoromantizam, dekadencija, dijabolizam i dr.,
• opisati zašto termin moderna obuhvaća pluralizam dramatika i otvara vidik na ono po čemu pluralizam pojedinačnih sam postaje općenitom dramatikom,
• analizirati hrvatske dramske modernističke tekstove te ih s obzirom na svoja sadržajna i formalna obilježja razvrstati na »artističke« i »verističke«.

• Stilski pluralizam hrvatske dramske moderne
• Hrvatska kazališna moderna
• Hrvatski dramatičari moderne
• Bečka dramska i kazališna moderna
• Praizvedbe djela hrvatskih dramatičara moderne
• Artizam i verizam
• Razaznavanje verističkih i artističkih dramskih tekstova
• Vojnović, Tucić, Ogrizović
• Tresić-Pavičić, Kosor, Galović
• Begović, Krleža, Kamov
• Poveznice između bečke i hrvatske dramske i kazališne moderne
• Hermann Bahr, Hugo von Hofmannsthal ii Arthur Schnitzler
• Prema ekspresionizmu

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Esej, Pismeni ispit, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena aktivnosti u nastavi, ocjena eseja te ocjena iz završnoga pisanoga i usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz eseja, 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti studenta u nastavi, a ocjene iz završnoga pisanoga i usmenog ispita čine po 35% konačne ocjene.

Redoviti dolazak i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave.

1. Nikola Batušić, Zoran Kravar, Viktor Žmegač, Književni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.
2. Branko Hećimović, 13 hrvatskih dramatičara, Znanje, Zagreb, 1976.
3. Sibila Petlevski, Simptomi dramskog moderniteta, Hrvatski centar ITI–UNESCO, Zagreb, 2000.
4. Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame, I. dio (1895–1940.), Disput, Zagreb, 2000.
5. Viktor Žmegač, Duh impresionizma i secesije: studije o književnosti hrvatske moderne (drugo, prošireno izdanje), Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1997.

1. Komparativna povijest hrvatske književnosti, Sv. II – Moderna, ur. Mirko Tomasović i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug, Split, 2000.
2. Stanislav Marijanović, Fin de siècle hrvatske moderne, Izdavački centar Radničkog sveučilišta »Božidar Maslarić« / Pedagoški fakultet, Osijek, 1990.
3. Zlatko Posavac, Novija hrvatska estetika, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1991.
4. Aleksandar Flaker, Književne poredbe, Naprijed, Zagreb, 1968.
5. Dubravko Jelčić, Strast avanture ili avantura strasti, August Cesarec, Zagreb, 1988.
6. Miroslav Šicel, Hrvatska moderna. Kritika i književna povijest, PSHK, knjiga 71, Matica hrvatska, Zagreb, 1977.
7. Viktor Žmegač, Bečka moderna: portret jedne kulture, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
8. Fin de siècle Zagreb – Beč, pr. Damir Barbarić, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
9. Vida Flaker, Časopisi hrvatskog modernističkog pokreta, HFD, Zagreb, 1977.

Studentska anketa