Njemačke dramske i kazališne teorije

 

Naziv kolegija:
Njemačke dramske i kazališne teorije
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI304
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Novak, Sonja
8
0
4

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija dati kronološki pregled najvažnijih dramskih i kazališnih teorija iz njemačkoga govornog prostora koje su utjecale na europsku i svjetsku dramu i kazalište. Te se teorije sagledavaju u kontekstu recentnih znanstvenih radova o toj problematici. Kolegij ima za cilj razviti sposobnost studenata da vlastita istraživanja drame i kazališta mogu kontekstualizirati i koordinirati sa spoznajama njemačkih teoretičara. Studenti će napisati i seminarski rad koji se bavi teorijskim problemima drame i(li) kazališta, i to ili samo u okvirima njemačke književnosti ili u komparativnim relacijama između njemačke i hrvatske književnosti ili njemačke književnosti i književnosti engleskoga govornog područja. Moguće su i interpretacije drama i kazališnih izvedaba u kontekstu njemačkih teorija.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • definirati obilježja i strukturne elemente pojmova za analizu drame i kazališta,
  • imenovati teoretičare i djela teoretičara njemačke drame i kazališta,
  • demonstrirati sposobnost teorijskog promišljanja o drami i kazalištu u kontekstu najvažnijih njemačkih doprinosa toj problematici,
  • demonstrirati vještine pisanoga i usmenog izražavanja u okvirima problematike njemačkih dramskih i kazališnih teorija te njihove interakcije s nenjemačkim teorijama.

Sadržaj predmeta:

Gradivo kolegija obuhvaća sljedeće: Lessingova Hamburška dramaturgija, stavovi Friedricha Schillera o drami i kazalištu, Goetheovi stavovi o drami i kazalištu, stavovi Augusta Wilhelma Schlegela o dramskoj umjetnosti, povijest bečkoga pučkoga komada i pučkoga kazališta, Tehnika drame Gustava Freytaga, Rođenje tragedije Friedricha Nietzschea, ekspresionizam u njemačkoj drami i kazalištu, epsko kazalište Bertolta Brechta, dokumentarno kazalište, drama Friedricha Dürrenmatta i Maxa Frischa, postmoderna u njemačkoj drami i kazalištu.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje bilježaka, replike i dopunska pitanja, samostalno čitanje znanstvene literature definirati obilježja i strukturne elemente pojmova za analizu drame i kazališta usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje bilježaka, replike i dopunska pitanja, samostalno čitanje znanstvene literature imenovati teoretičare i djela teoretičara njemačke drame i kazališta usmeni ispit
mentorski rad rešerširanje literature o zadanoj temi, čitanje, razmišljanje, konzultacije s mentorom, pisanje, priopćenje rezultata istraživanja demonstrirati sposobnost teorijskog promišljanja o drami i kazalištu u kontekstu najvažnijih njemačkih doprinosa toj problematici pisani seminarski rad
predavanje slušanje, pisanje bilježaka, replike i dopunska pitanja, samostalno čitanje znanstvene literature demonstrirati vještine pisanoga i usmenog izražavanja u okvirima problematike njemačkih dramskih i kazališnih teorija te njihove interakcije s nenjemačkim teorijama usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Referat, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Referat 0,6 0%
Seminarski rad 1 0%
Usmeni ispit 2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, referat, seminarski rad, usmeni ispit.

Seminarski rad opsega 20 stranica prezentira se na seminarskom dijelu nastave skraćeno kao referat.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Barbara Fischer i Thomas C. Fox (ur.), A Companion to the Works of Gotthold Ephraim Lessing, Camden House, Rochester, 2005.
  2. Birgit Haas, Modern German Political Drama 1980–2000, Camden House, Rochester, 2003.
  3. David F. Kuhns, German Expressionist Theatre: The Actor and the Stage, Cambridge University Press, Cambridge, 1997.
  4. Alan Menhennet, The Historical Experience in German Drama: From Gryphius to Brecht, Camden House, Rochester, 2003
  5. Lesley Sharpe, Friedrich Schiller: Drama, Thought and Politics, Cambridge University Press, Cambridge, 1991.
  6. John White, Bertolt Brecht᾿s Dramatic Theory, Camden House, Rochester, 2004.
  7. W. E. Yates, Theatre in Vienna 1776–1995, Cambridge University Press, Cambridge, 1996.

Dopunska literatura:

  1. Benjamin Bennett, Hugo von Hofmannsthal: Theatres of Consciousness, Cambridge University Press, Cambridge, 1988.
  2. Andrew G. Bonnell, Shylock in Germany: Antisemitism and the German Theatre from the Enlightment to the Nazis, Tauris Academic Studies, London i New York, 2008.
  3. Reinhold Grimm (ur.), Deutsche Dramentheorien: Beiträge zu einer historischen Poetik des Dramas in Deutschland, 2 sveska, Athenäum Verlag, Frankfurt a.M., 1971/1973.
  4. Jews and the Making of the Modern German Theatre, ur. Jeanette R. Malkin i Freddie Rokem, University of Iowa Press, Iowa City, 2010.
  5. Gotthold Ephraim Lessing, Hamburška dramaturgija, preveo Vlatko Šarić, za tisak priredio, komentare i pogovor napisao Gustav Šamšalović, Zora, Zagreb, 1950.
  6. Zdenko Lešić, Teorija drame kroz stoljeća, 3 sveska (relevantna samo poglavlja o njemačkoj drami), Svjetlost, Sarajevo, 1977 / 1979 / 1990.
  7. Harro Müller-Michaels (ur.), Deutsche Dramen: Interpretationen zu Werken von der Aufklärung bis zur Gegenwart, 2 sveska: Von Lessing bis Grillparzer i Von Gerhart Hauptmann bis Botho Strauss, Beltz Athenäum, Weinheim, 1994 / 1996.
  8. No Man᾿s Land: East German Drama after the Wall, Tematski broj časopisa Contemporary Theatre Review. An International Journal, ur. David W. Robinson, Volume 4, Part 2, 1995.
  9. Ulrich Profitlich (ur.), Dramatik der DDR, Suhrkamp, Frankfurt a.M., 1987.
  10. Ernst Schuhmacher, Brecht: Theater und Gesellschaft im 20. Jahrhundert. Achtzehn Aufsätze, Henschelverlag, Berlin, 1981.
  11. John White / Ann White, Bertolt Brechts »Furcht und Elend des Dritten Reichs«: A German Exile Drama in the Struggle against Fascism, Camden House, Rochester 2010.
  12. Benno von Wiese (ur.), Das deutsche Drama: Vom Barock bis zur Gegenwart. Interpretationen, 2 sveska, August Bagel Verlag, Düsseldorf, 1980.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: