Gotička književnost

 

Naziv kolegija:
Gotička književnost
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI208
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Matek, Ljubica
120
0
60

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija čitanjem i analizom književnih i teorijskih tekstova produbiti spoznaje o povijesti i konvencijama gotičke književnosti te razbiti predrasude o tome žanru kao isključivo trivijalnom. Studenti će unaprijediti vještine kritičkog čitanja analizom različitih književnih elemenata kao što su oblik, struktura i stil. Cilj je kolegija kroz diskusiju i analizu dovesti u vezu književni tekst i kontekst u kojem on nastaje, budući da književni tekstovi rijetko nastaju kao izolirana umjetnička djela, već su rezultat složenog diskursa unutar kulturnoga i povijesnoga konteksta. U konačnici, cilj je kolegija omogućiti studentima da unaprijede i pokažu razumijevanje književnih tekstova te usmene i pisane analitičke vještine.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • kritički interpretirati gotičke književne tekstove, kao i relevantne neknjiževne tekstove,
  • objasniti uzroke nastanka žanra gotičke književnosti te razloge njegove trajne popularnosti,
  • objasniti na koji način estetika gotičke književnosti komentira i kritizira suvremeno društvo i kulturu,
  • diskutirati o stereotipima koji nas okružuju,
  • primjenjivati etičke standarde pri izradi znanstvenih radova (izbjegavati neovlašteno kopiranje i plagiranje),
  • izgraditi vještine usmenoga i pisanog izlaganja,
  • pripremiti znanstveni rad.

Sadržaj predmeta:

Gotička književnost primarno je percipirana kao senzacionalistički žanr sa svrhom eskapizma, no akademska zajednica već dugi niz godina promišlja svrhu i povijesnu funkciju gotičke književnosti. Kritičari poput Davida Puntera i Glennisa Byrona utvrdili su da konvencije toga žanra omogućuju autorima progovoriti o onome što je »neizgovorivo« (unspeakable). Čitajući i analizirajući teorijske tekstove te interpretirajući odabrana književna djela studenti će kritički promišljati o načinima na koji gotička književnost dovodi u pitanje sve što se inače smatra stabilnim i uređenim, osobito u vremenima kulturne krize. Gotička književnost je ponajprije žanr društvene kritike i javne argumentacije, premda u izričaju poseže za privatnim i zabranjenim. Svi oblici transgresije, uključujući nasilje i seksualne perverzije, koji predstavljaju temeljnu konvenciju žanra, reflektiraju aktualne društvene, kulturne i ekonomske probleme te predstavljaju model društvene kritike. Premda je gotički žanr izvorno i dominantno proizvod angloameričke književnosti, studenti će moći u dogovoru s nastavnikom čitati i tekstove hrvatske, njemačke, francuske ili ruske gotičke književnosti, ovisno o interesima i specijalizaciji.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
seminar
samostalni zadatci
slušanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) kritički interpretirati gotičke književne tekstove, kao i relevantne neknjiževne tekstove sudjelovanje u raspravama na nastavi seminara
pisani rad
predavanje
seminar
samostalni zadatci
slušanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) objasniti uzroke nastanka žanra gotičke književnosti te razloge njegove trajne popularnosti sudjelovanje u raspravama na nastavi seminara
pisani rad
predavanje
seminar
samostalni zadatci
slušanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) objasniti na koji način estetika gotičke književnosti komentira i kritizira suvremeno društvo i kulturu sudjelovanje u raspravama na nastavi seminara
pisani rad
predavanje
seminar
samostalni zadaci
slušanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) diskutirati o stereotipima koji nas okružuju sudjelovanje u raspravama na nastavi seminara
pisani rad
predavanje
seminar
samostalni zadatci
slušanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (diskutiranje), istraživanje primjenjivati etičke standarde pri izradi znanstvenih radova (izbjegavati neovlašteno kopiranje i plagiranje) sudjelovanje u raspravama na nastavi seminara
pisani rad
predavanje
seminar
samostalni zadatci
slušanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) izgraditi vještine usmenoga i pisanog izlaganja sudjelovanje u raspravama na nastavi seminara
pisani rad
mentorski rad čitanje, razmišljanje, istraživanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) pripremiti znanstveni rad pisani znanstveno-istraživački rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Esej, Istraživanje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Seminarski rad 2 0%
Esej 0,6 0%
Istraživanje 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz eseja i ocjena iz završnog rada: 20% konačne ocjene čini ocjena iz eseja, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga znanstveno-istraživačkog rada.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Od studenata se očekuje:

  • da redovito pohađaju nastavu (prisutnost preko 70% je uvjet za potpis),
  • da na nastavu dođu potpuno pripremljeni i aktivno sudjeluju u raspravi,
  • da izrade dva samostalna rada (kraći esej i završni znanstveno-istraživački rad).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Fred Botting, Gothic, Routledge, London i New York, 1999.
  2. Andrew Smith, Gothic Literature, Edinburgh University Press, Edinburgh, 2007.
  3. The Routledge Companion to Gothic, ur. Catherine Spooner i Emma McEvoy, Routledge, London i New York, 2007.
  4. David Punter i Glennis Byron, The Gothic, Blackwell Publishers Inc., Malden, 2004.
  5. David B. Morris, Gothic Sublimity, New Literary History. The Sublime and the Beautiful: Reconsiderations, 16.2, 1985, str. 299–319.

 

Lektira:

  1. Horace Walpole, Castle of Otranto (prijevod: Otrantski dvorac) (bilo koje izdanje)
  2. Bram Stoker, Dracula (bilo koje izdanje)
  3. Matthew G. Lewis, The Monk (bilo koje izdanje)
  4. Charles Brockden Brown, Wieland (bilo koje izdanje)
  5. Jane Austen, Northanger Abbey (prijevod: Opatija Northanger) (bilo koje izdanje)

Dopunska literatura:

  1. Marko Lukić i Ljubica Matek. Vampir u popularnoj kulturi: od smrtonosnog negativca do junaka ljubavne priče, Književna smotra, 161–162, 3–4, 2011, str. 135–143.
  2. Marko Lukić i Ljubica Matek, Bella and the Beast: When Vampires Fall in Love, or the Twilight of a Genre, Supernatural Studies, 1–1, 2013, str. 80–92.
  3. Victorian Literature and Culture, ur. Herbert F. Tucker. Blackwell, Oxford, 1999.
  4. Ian Watt, The Rise of the Novel, University of California Press, Berkeley i Los Angeles, 1957.
  5. Povijest svjetske književnosti, ur. Frano Čale, svezak 6, Mladost, Zagreb, 1982.
  6. Antologija hrvatske fantastične proze i slikarstva, ur. Branimir Donat i Igor Zidić, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1975.
  7. Maggie Kilgour, The Rise of the Gothic Novel, Routledge, London i New York, 1995.
  8. Wolfgang Iser, The Fictive and the Imaginary: Charting Literary Anthropology, Baltimore, Johns Hopkins UP, 1993.
  9. Peter Brooks, Reading for the Plot: Design and Intention in Narrative, Cambridge, MA, Harvard UP, 1992.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: