Drugi i drukčiji u američkoj književnosti

Cilj kolegija je čitanjem i analizom književnih tekstova razmotriti način na koji američki pisci pišu o problematici rase, etniciteta, klase, roda i spola. Studenti će unaprijediti vještine kritičkog čitanja analizom niza književnih tekstova, pretežito iz 20. stoljeća, koji obrađuju problematiku iz naslova kolegija. Studenti će čitati i važne teorijske tekstove (feministička kritika, psihoanaliza, marksistička teorija, teorija roda, i dr. ) koji će im omogućiti da kvalitetno i argumentirano interpretiraju književna djela. Uz to, cilj kolegija je kroz diskusiju i analizu dovesti u vezu književne tekstove s kontekstom američkog društva i kulture, jer su pisani tekstovi rezultat složenog diskursa unutar kulturnoga i povijesnog konteksta. U konačnici, cilj kolegija je omogućiti studentima da unaprijede i pokažu razumijevanje književnih tekstova te usmene i pisane analitičke vještine.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• kritički interpretirati književne tekstove koji se bave problematikom roda, spola, klase i rase, kao i relevantne neknjiževne tekstove,
• objasniti razloge različitih nejednakosti, postojanja stereotipa i klasnih razlika u američkom društvu,
• objasniti na koji način suvremena američka književnost komentira i kritizira suvremeno društvo i kulturu,
• diskutirati o stereotipima koji nas okružuju i razviti toleranciju za druge i drugačije,
• primjenjivati etičke standarde pri izradi znanstvenih radova (izbjegavati neovlašteno kopiranje i plagiranje),
• izgraditi vještine usmenoga i pisanog izlaganja,
• pripremiti znanstveni rad.

Američko društvo počiva na pretpostavljenoj jednakosti svih ljudi, utemeljenoj u državotvornim dokumentima Sjedinjenih Američkih Država te deklarativno poriče postojanje razlika i diskriminacija. Štoviše, SAD se nameće političkim i kulturnim djelovanjem kao ideal demokracije i pravde u svijetu. Nasuprot tome, američki suvremeni (moderni i postmoderni) pisci ispisuju tisuće stranica o problematici diskriminiranja, nasilja i siromaštva koja proizlazi iz »nepostojećih« razlika. Studenti će čitanjem književnih i teorijskih tekstova dobiti uvid u nerazmjer između ideala i realnog stanja te će kroz analizu tih tekstova, diskusiju i samostalno istraživanje moći kritički interpretirati književnost u kontekstu američke suvremenosti.

predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Esej, Istraživanje, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz eseja i ocjena iz završnog rada: 20% konačne ocjene čini ocjena iz eseja, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga znanstveno-istraživačkog rada.

Od studenata se očekuje:

• da redovito pohađaju nastavu (prisutnost preko 70% je uvjet za potpis),
• da na nastavu dođu potpuno pripremljeni i aktivno sudjeluju u raspravi,
• da izrade dva samostalna rada (kraći esej i završni znanstveno-istraživački rad).

1. Toni Morrison, Playing in the Dark: Whiteness and the Literary Imagination, Harvard UP, Cambridge, MA, 1992.
2. Sean Homer, Jacques Lacan, Routledge, London i New York, 2005.
3. Judith Butler, Nevolje s rodom, Ženska infoteka, Zagreb, 2000.

Lektira:

1. T. C. Boyle, The Tortilla Curtain (hrvatski prijevod: Amerika) (bilo koje izdanje)
2. Ernest Hemingway, The Garden of Eden (prijevod: Sunce se ponovno rađa ili A sunce izlazi) (bilo koje izdanje)
3. Philip Roth, The Human Stain (prijevod: Ljudska mrlja) (bilo koje izdanje)
4. Raymond Carver, Katedrala (odabrane priče)
5. Sylvia Plath, The Bell Jar (bilo koje izdanje)
6. F. S. Fitzgerald, The Beautiful and Damned (prijevod: Veliki Gatsby) (bilo koje izdanje)

1. Toi Derricotte, The Black Notebooks (bilo koje izdanje)
2. Ursula K. Le Guin, She Unnames Them (bilo koje izdanje)
3. Slavoj Žižek, How to Read Lacan, Norton, New York, 2006.
4. Betty Friedan, The Feminine Mystique, Norton, New York, 1979.
5. William Dow, Narrating Class in American Fiction, Palgrave Macmillan, 2008.

Studentska anketa