Dječji književni klasici

 

Naziv kolegija:
Dječji književni klasici
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI211
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
1.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Dragun, Dragica
4
0
2

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija definiranje klasičnog te prepoznavanje, analiziranje i interpretiranje klasičnog u hrvatskoj i svjetskoj dječjoj književnosti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • opisati obilježja univerzalnoga i relativnog klasika,
  • interpretirati književne tekstove iz perspektive klasičnog,
  • primijeniti teorije suvremene kritike pri analizi književnih tekstova,
  • analitičko-interpretacijski usporediti obilježja hrvatskih i svjetskih dječjih klasika,
  • napisati znanstveni rad/referat u skladu s načelima akademskog pisma.

Sadržaj predmeta:

Uvodni dio kolegija posvećen je pitanjima klasičnoga u dječjoj književnosti, bavi se Eliotovim pitanjem univerzalnoga i relativnog klasika. Uzorno se iščitava, analizira i interpretira u kontekstu svjetske i hrvatske dječje književnosti. Književni su predlošci djela C. Peraullta, H. C. Andersena, braće Grimm, L. Carrolla, O. Wildea, F. Molnara, E. Kästnera, A. Lindgren te J. Truhelke, I. Brlić-Mažuranić, M. Lovraka, M. Matošeca, I. Kušana, H. Hitreca, G. Viteza, Z. Baloga, P. Kanižaja, S. Škrinjarić, A. Gardaša.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, mentorski rad, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje opisati obilježja univerzalnog i relativnog klasika usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje interpretirati književne tekstove iz perspektive klasičnog usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, razmišljanje primijeniti teorije suvremene kritike pri analizi književnih tekstova usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, razmišljanje, govorenje (diskutiranje) analitičko-interpretacijski usporediti obilježja hrvatskih i svjetskih dječjih klasika usmeni ispit
seminar
samostalni zadaci
mentorski rad		 prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (usmeno izlaganje) napisati znanstveni rad/referat u skladu s načelima akademskog pisma pisani rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1 0%
Seminarski rad 1 0%
Usmeni ispit 2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito i aktivno praćenje nastave, izrada seminarskoga rada i usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Paul Hazard, Knjige, djeca, odrasli, Stylos, Zagreb, 1970.
  2. Stjepan Hranjec, Dječji hrvatski klasici, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
  3. Stjepan Hranjec, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006.
  4. Dobar dan gospodine Andersen, uredila Ranka Javor, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 2005.
  5. Dubravka Zima, Ivana Brlić – Mažuranić, Filozofski fakultet, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 2001.

Dopunska literatura:

  1. Miroslav Beker, Suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
  2. Milan Crnković, Hrvatska dječja književnost do kraja XIX stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  3. Milan Crnković, Dječja književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
  4. Milan Crnković, Dubravka Težak, Hrvatska dječja književnost od početaka do 1955. godine, Znanje, Zagreb, 2002.
  5. Zvonimir Diklić, Stjepko Težak, Ivo Zalar, Primjeri iz dječje književnosti, DiVič, Zagreb, 1996.
  6. Stjepan Hranjec, Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb, 1998.
  7. Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Mladost, Zagreb, 1975.
  8. Ivana Brlić-Mažuranić, uredio Dubravko Jelčić, Mladost, Zagreb, 1970.
  9. Berislav Majhut, Pustolov, siroče i dječja družba: hrvatski dječji roman do 1945., FF press, Zagreb, 2005.
  10. Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003.
  11. Joža Skok, Prozori djetinjstva I, antologija hrvatskog dječjeg romana, Naša djeca, Zagreb, 1991.
  12. Joža Skok, Lijet Ikara, antologija hrvatskog dječjeg pjesništva, Naša djeca, Zagreb, 1990.
  13. Vladimir Propp, Morfologija bajke, Prosveta, Beograd, 1982.
  14. Dubravka Težak, Hrvatska poratna dječja priča, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  15. Dubravka Težak, Portreti i eseji o dječjim piscima, Tipex, Zagreb, 2008.
  16. Dubravka Zima, Adolescentski roman u hrvatskoj književnosti do početka 2000. godine, Kolo, XVIII, 3–4, Zagreb, 2008, str. 213–248.
  17. Zlatni danci 6 – Život i djelo(vanje) Ivane Brlić-Mažuranić, uredila Ana Pintarić, Filozofski fakultet, Osijek, 2005.
  18. Zlatni danci – Život i djelo(vanje) Jagode Truhelke, uredila Ana Pintarić, Filozofski fakultet, Osijek, 1998.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: