Srednjovjekovni simboli i njihova značenja

 

Naziv kolegija:
Srednjovjekovni simboli i njihova značenja
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI205
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lukić, Milica
120
0
60

 

Ciljevi i zadaci:

  • Predstaviti studentima teorijske postavke tumačenja simbola kao jezičnih činjenica koje su predmet istraživanja semiotike / semiologije.
  • Ukazati na vrste znakova prema semiotici te na mjesto simbola u postojećoj klasifikaciji.
  • Pružiti uvid u vrste simbola i mogućnost promjene njihova značenja (proširenja, sužavanja, zamjene u semantičkom polju pojedinog simbola) ovisno o kulturno-povijesnim okolnostima.
  • Predstaviti temeljne srednjovjekovne simbole, posredovane ponajprije književnim tekstovima i pismovnim spomenicima hrvatskoga srednjovjekovlja, koji zrcale praslavensku (i indoeuropsku), bizantsku i zapadno-latinsku kulturu, a zastupljeni su i u odabranim predlošcima europske srednjovjekovne književne i umjetničke baštine u širem smislu.
  • Ukazati na mogućnost i oblike zlouporabe simbola.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • definirati osnovne teorijske postavke sljedećih znanstvenih disciplina: semiotika / semiologija, gramatologija,
  • primijeniti teorijske postavke (odabranih disciplina) u analiziranju simbola kao proizvoljnih nemotiviranih znakova jezika,
  • opisati temeljne srednjovjekovne simbole (slikovne, brojevne, zoomorfne, antropomorfne, biblijske itd.) posredovane književnim tekstovima i pismovnim spomenicima hrvatskoga srednjovjekovlja, a koji odražavaju praslavensku (i indoeuropsku), bizantsku i zapadno-latinsku kulturu, te odabranim predlošcima europske srednjovjekovne književne i umjetničke baštine u širem smislu,
  • vrednovati mehanizme uporabe i zlouporabe simbola kroz povijest i u suvremenosti.

Sadržaj predmeta:

Od praskozorja čovječanstva simboli su okarakterizirali mnoge kulture i narode zadržavajući ili preosmišljavajući svoja semantička polja pod istim izrazom. U okviru kolegija simbolima se pristupa kao jezičnim činjenicama transponiranim u umjetničke kodove u širem smislu (književnost, likovna umjetnost, graditeljstvo i dr.) i analizira se njihova priroda i funkcionalnost primjenom temeljnih postavki semiotike / semiologije. Prema tradicionalnoj terminologiji Ferdinanda de Saussurea znak čine označitelj (riječ, pisana ili izgovorena), označeno (misaona slika u glavi pobuđena označiteljem) i referent (realan predmet u zbilji na koji upućuje znak, sastavljen od označitelja i označenog). Semiotiku napose zanima odnos označitelja i označenoga te način na koji su znakovi razvrstani u kodove. S obzirom na odnos označenoga i označitelja razlikujemo ikoničke, motivirane znakove i proizvoljne ili nemotivirane znakove. Simboli su proizvoljni ili nemotivirani znakovi. Svojstveni su isključivo ljudskoj komunikaciji. Simbol je temeljnom sastavnicom svake kulture (u njoj se oblikuje i iz nje proizlazi), a to odražava i odnos između simbola i značenja koje prenosi – taj je odnos nevezan, nije strogo utvrđen. Naprotiv, ako za to postoje društvene, odnosno kulturne pretpostavke simbol može poprimiti sasvim novo ili više novih značenja u odnosu na ono koje je imao. On je, prema tome, svojstven isključivo čovjeku.

Predstavit će se temeljni srednjovjekovni simboli utkani u književne tekstove i pismovne spomenike hrvatskoga srednjovjekovlja, a koji su odrazima praslavenske (i indoeuropske), bizantske i zapadno-latinske kulture, kao i oni koji su utkani u odabrane predloške europske srednjovjekovne književne i umjetničke baštine u širem smislu. Pokušat će se objasniti i povijesni razvitak raznorodnih globalnih simbola, kao i simbola hrvatskoga kulturnoga i nacionalnog identiteta danas.

 

Syllabus

  1. Uvod u semiotiku i gramatologiju (predmet i zadatci istraživanja, pristupi i povijesni razvoj).
  2. Što je znak, a što simbol? Može li se simbolima pristupiti kao jezičnim činjenicama? Simbol i alegorija.
  3. Važnost interdisciplinarnoga pristupa: semiotika i filozofija, semiotika i teologija, semiotika i kulturologija, semiotika i multimediji, semiotika i popularna kultura, semiotika masovnih medija, semiotika i antropologija.
  4. Čovjek srednjega vijeka. Srednjovjekovno poimanje strukture vremena.
  5. Srednjovjekovna estetska osjetljivost. Lijepo kao transcendentalno. Estetike svjetlosti.
  6. Simbolika (naglašeno biblijska) u hrvatskosrednjovjekovnim književnim tekstovima i pismovni spomenicima. Anđeli. Atributi evanđelista: tetramorf. Proroci. Simboli (sve)znanja, duhovne i tjelesne ljepote, nade, pravde, ljubavi i sl.
  7. Ikonografija srednjovjekovnih zidnih slikarija (u glagoljskim crkvicama). Ikonografija minijatura u hrvatskoglagoljskim kodeksima. Minijature Hrvojeva misala na stilskom i ikonografskom planu. Faunistički i florealni simboli hrvatskoga i europskoga srednjovjekovlja. Lozica, grozd, cvjetni motivi, orao, konj, osal, lisica, ptica (roda, sova), bik, svinja itd.
  8. Zlouporaba drevnih simbola. Eksplikacija odabranih primjera globalnih simbola (zoomorfni simbol – zmija, brojevni simbol – 666, slikovni simbol – svastika itd.).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
rad na tekstu i nastavnim listićima
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature
izlaganje
slušanje izlaganja, pisanje (provjera i istraživanje pojmova i teorija), samostalno proučavanje literature, dijaloška metoda i javni govor definirati osnovne teorijske postavke sljedećih znanstvenih disciplina: semiotika / semiologija, gramatologija aktivnost u nastavi
nastavni listići
usmeni ispit
predavanje
analiza slikovnih i video-materijala
diskusija
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature
izlaganje referata
slušanje, sustavno opažanje i zaključivanje, samostalno proučavanje literature, pisanje i izrada referata, javni govor primijeniti teorijske postavke (odabranih disciplina) u analiziranju simbola kao proizvoljnih nemotiviranih znakova jezika referat i kolokvijalno izlaganje (uz power point prezentaciju)
usmeni ispit
mentorski rad
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature
izlaganje referata
prikupljanje podataka na zadanu temu, postavljanje i rješavanje problema, čitanje i analiza izvora i sekundarne literature, izrada plana i provedba istraživanja, referat (pisanje) i govorenje (usmeno izlaganje i razgovor) opisati temeljne srednjovjekovne simbole (slikovne, brojevne, zoomorfne, antropomorfne, biblijske itd.) posredovane književnim tekstovima i pismovnim spomenicima hrvatskoga srednjovjekovlja, a koji odražavaju praslavensku (i indoeuropsku), bizantsku i zapadno-latinsku kulturu, te odabranim predlošcima europske srednjovjekovne književne i umjetničke baštine u širem smislu referat (uz power point prezentaciju)
usmeni ispit
predavanje, prikaz slučaja, analiza teksta, slikovnih i video-materijala, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza nastavnih izvora (čitanje teksta, promatranje slikovnih i kritičko gledanje video-materijala), sustavno opažanje i zaključivanje, pisanje komentara i sudjelovanje u raspravi vrednovati mehanizme uporabe i zlouporabe simbola kroz povijest i u suvremenosti aktivnost u nastavi
pisani komentar i procjena rada u grupi
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Usmeni ispit, Referat

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1 0%
Usmeni ispit 2 0%
Referat 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz referata, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita (uz PP prezentaciju).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovno pohađanje nastave i aktivnost na nastavi, kolokvijalno izlaganje, usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Anđelko Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000.
  2. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti 2, Zagreb, 1975.
  3. Ernst Robert Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Naprijed, Zagreb, 1998.
  4. Jean Chevalier, Alain Gheerbrant, Rječnik simbola: mitovi, snovi, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi, peto, prerađeno i prošireno izdanje, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.
  5. Johan Huizinga, Jesen srednjeg vijeka, Naprijed, Zagreb, 1991.
  6. Umberto Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.
  7. Vjekoslav Štefanić, Hrvatska književnost srednjeg vijeka, Zagreb, 1969.
  8. Winfriend Nöth, Priručnik semiotike, drugo, posve novoprerađeno i prošireno izdanje, Ceres, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura:

  1. Anne Higgins, Srednjovjekovno poimanje strukture vremena, Kolo, 1, Zagreb, 2003.
  2. Anto Knežević, Najstarije slavensko filozofsko nazivlje, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1991.
  3. Christopher Coredon, A Dictionary of medieval terms and phrases, D. S. Brewer, Cambridge, 2004.
  4. Didier Colin, Rječnik simbola, mitova i legendi, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
  5. Georgije Ostrogonski, Povijest Bizanta 324–1453., Zagreb, 2006.
  6. Horst Woldemar Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2013.
  7. Johan Huizinga, Homo Ludens, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
  8. Ljiljana Mokrović, Bizantski i zapadni stil na minijaturama Hrvojeva misala, Slovo, 60, Zagreb, 2010, str. 505–538.
  9. Marija Pantelić, Povijesna podloga iluminacije Hrvojeva misala, Slovo, 20, Zagreb, 1970, str 39–96.
  10. Nela Rubić, Čovjek srednjeg vijeka, Hrvatska revija, V, 4, Zagreb, 2005.
  11. Peter Pericles Trifonas, Barthes i carstvo znakova, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.
  12. Slavomir Sambunjak, Gramatozofija Konstantina Filozofa Solunskoga, Demetra, Zagreb, 1998.
  13. Tine Germ, Simbolika brojeva, Mozaik knjiga, Zagreb, 2003.
  14. Umberto Eco, U potrazi za savršenim jezikom, Hena com, Zagreb, 2004.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: