Periodizacija književnosti

Cilj je kolegija dati pregled književnoznanstvenih razmatranja problematike dijakronijske klasifikacije književnosti u djelima istaknutih književnih povjesničara, u različitim kulturnim krugovima i različitim okvirima filozofije povijesti. Također, periodizacija književnosti sagledava se u kontekstu recentnih znanstvenih radova o toj problematici. Kolegij ima za cilj razviti senzibilnost studenata za dijakronijsku dimenziju književnosti te osposobiti za znanstvenu artikulaciju o vremenitosti književnosti.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• definirati obilježja i strukturne elemente književnopovijesnih pojmova,
• demonstrirati sposobnosti dijakronijskog promišljanja i interpretacije književnih djela iz perspektive poetike književnih epoha,
• primijeniti pojmove dijakronijske klasifikacije književnosti pri analizi književnih tekstova,
• demonstrirati vještine pisanoga i usmenog izražavanja u okvirima problematike filozofije književne povijesti i periodizacije književnosti.

Gradivo kolegija obuhvaća sljedeće: načela i smisao periodizacije, vrste cezura i epohalnih događaja kao »pragova« u vremenskom slijedu, pluralizam stilova u jednoj epohi, paralelna heterogena strujanja u jednom razdoblju, epoha kao zbilja i kao pomoćna konstrukcija, međunarodne epohe književne povijesti, fazni pomaci epoha u različitim nacionalnim književnostima, nedostatak nekih epoha u pojedinim nacionalnim književnostima, stilske formacije, stilski postupak vs. epoha (npr. realizam ili postmodernizam), stilske formacije, književne generacije, skupine i škole, književne mode, od revolucije do komercijalizacije, od subverzivnosti do etabliranosti i istrošenosti jedne poetike, književni genij i njegova neuklopivost u pojam epohe.

seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz završnoga usmenog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iznimno, u dogovoru nastavnika i studenta, može se dogovoriti seminarski rad opsega 20 stranica, koji se prezentira na ispitnom roku, pri čemu u tom slučaju vrijedi da se u oblikovanju konačne ocjene uzimaju u obzir ocjena iz seminarskog rada (20% konačne ocjene) i završnoga usmenog ispita (80% konačne ocjene).

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi (eventualno prema dogovoru seminarski rad) te usmeni ispit.

1. Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1986.
2. Dubravko Jelčić, Hrvatski književni romantizam, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
3. Milivoj Solar, Dijakronijska klasifikacija, u: Milivoj Solar, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, str. 142–179.
4. Miroslav Šicel, Problem periodizacije hrvatske književnosti na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće: s osobitim obzirom na kajkavsko stvaralaštvo, u: Hrvatsko kajkavsko pjesništvo do preporoda, ur. Nikola Batušić, Književni krug, Split, 1993, str. 5–13.
5. Zdenko Škreb, Pojmovi poetika u povijesnom slijedu, u: Uvod u književnost, ur. Zdenko Škreb i Ante Stamać, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2000, str. 527–550.
6. Željko Uvanović, Zdenko Škreb u kontekstu međunarodne rasprave o periodizaciji, Umjetnost riječi, 2–4, 2004, str. 131–147.
7. Viktor Žmegač, Književni sustavi i književni pokreti, u: Uvod u književnost, ur. Zdenko Škreb i Ante Stamać, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2000, str. 499–526.
8. Viktor Žmegač, Književnost i filozofija povijesti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1994.
9. Viktor Žmegač, Problematika književne povijesti, u: Uvod u književnost, ur. Zdenko Škreb i Ante Stamać, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2000, str. 35–73.
10. Viktor Žmegač, Secesijski stil i hrvatska književnost u razdoblju oko 1900. godine, Umjetnost riječi, 1, 1992, str. 23–56.

1. Shrinivas Aranamudan, The Return of Anachronism, Modern Language Quarterly, 62, 4, 2001, str. 331–354.
2. Russel A. Berman, Politics: Divide and Rule, Modern Language Quarterly, 62, 4, 2001, str. 317–330.
3. Marshall Brown, Periods and Resistances, Modern Language Quarterly, 62, 4, 2001, str. 309–316.
4. Kenneth Gloag, Situating the 1960s. Popular Music – Postmodernism – History, Rethinking History, 5, 3, 2001, str. 397–410.
5. Johanna Isaacson, Postmodern Wastelands: »Underworld« and the Productive Failures of Periodization, Criticism, 54,1, 2012, str. 29–58.
6. Tilottama Rajan, »The Prose of the World«: Romanticism, the Nineteenth Century, and the Reorganization of Knowledge, Modern Language Quarterly, 67, 4, 2006, str. 479–504.
7. Jennifer Summit / David Wallace, Rethinking Periodization, Journal of Medieaval and Early Modern Studies, 37, 3, 2007, str. 447–451.
8. Thomas A. Vogler, Romanticism and Literary Periods: The Future of the Past, New German Critique, 38, 1986, str. 131–160.

Studentska anketa