Hrvatsko pjesništvo trećeg tisućljeća

 

Naziv kolegija:
Hrvatsko pjesništvo trećeg tisućljeća
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI104
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rem, Goran
120
0
105

 

Ciljevi i zadaci:

Ciljevi nastave kolegija Hrvatsko pjesništvo trećeg tisućljeća su: stjecanje teorijskih znanja o tekstualnim poetikama u korpusu pjesništva nastalog u kontekstu nastupa trećeg tisućljeća. Nastava izvodi tipologiju analize i interpretacije pjesničkoga, ali i estetskog teksta uopće, pošto je pjesništvo, ekonomijom forme, u internetovskoj i računalnoj pismenosti i kulturi i njihovim izvedenicama, ostalo najsposobnije samostalno funkcionirati i medijski reflektirati vlastitost.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • poznavati temeljnu poetičku terminologiju, povijest budućnosti poetskog teksta, njegovu stratešku vremeplovnost,
  • razumjeti teorijsku razliku između moderniteta i postmoderniteta kao i njihovih nastavaka te razumjeti kulturalnu nužnost njihove reinterpretacije u analizi i interpretaciji prakse pjesničkog teksta,
  • prepoznavati sličnosti i razlike iscrpljenih i obnovljenih poetika te promjene stanja subjekta,
  • primijeniti stečena znanja u samostalnoj pisanoj i usmenoj analizi poetskih tekstova, aktivna spram svih drugih poetika, pa i književnih vrsta, moderniteta i postmoderniteta,
  • povezati strukturne značajke i tipološke obrasce u razumijevanju analiziranog predloška, s povijesnom tekstualnošću društveno-kulturalnog konteksta, odnosno u tekstualnim strukturama pjesničkoga teksta odčitavati kulturnu zahtjevnost i aktivnu kultivirajuću potenciju.

Sadržaj predmeta:

Kolegij obuhvaća sljedeće teme:

  • preliminarni teorem kulturalne zahtjevnosti čitanja pjesništva u kontekstu smjene globalne smjene »galaksija« pisma (Guttenberg i Internet; Boro Pavlović i Tihomir Matko Turčinović),
  • teorem skraćenog stoljeća i tisućljeća; ponovljen Đerdan teenagera Josipa Stošića i kasno uknjigovljenje Franje Džakule,
  • periodici i periodizacija; dehijerarhija antologija i Hrvatsko pjesništvo od davnine pa do naših dana; kanonsko i izvankanonsko,
  • jačanje slabih sociomedijskih strukturiranja regijskih i subregijskih pjesničkih scena (Sanjin Sorel, Sandro Gobo itd.); dijaspora, Stjepan Blažetin i Jurica Čenar,
  • pjesničke priredbe i nagrade; nova dijalekatska lirika (Evelina Rudan, Vlasta Markasović)
  • rekapitulacijske zbirke izabranih pjesama ili drugih dopunjenih izdanja: Ivan Rogić Nehajev, Milorad Stojević, Branko Maleš, Slavko Jendričko, Branko Čegec, Zvonko Maković,
  • poredbeno velik broj autorica (spram priješnjeg stanja i spram broja autora),
  • besčasopisni naraštaj i nastup: Marijana Radmilović, Tatjana Gromača, Drago Glamuzina, Davor Ivankovac.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
multimedija i mreža
samostalni zadatci
usmjerena usmena analiza predložaka, usmjerena pisana analiza predložaka, usmena prezentacija gradiva poznavati temeljnu poetičku terminologiju, povijest budućnosti poetskog teksta, njegovu stratešku
vremeplovnost
aktivnost u nastavi
kontinuirana provjera znanja
usmeni ispit
predavanje
multimedija i mreža
seminari i radionice
mentorski rad
samostalna pisana analiza i interpretacija predložaka, usmena prezentacija gradiva razumjeti teorijsku razliku između moderniteta i postmoderniteta kao i njihovih nastavaka te razumjeti kulturalnu
nužnost njihove reinterpretacije u analizi i interpretaciji prakse pjesničkog teksta
esej
usmeni ispit
predavanje
samostalni zadatci
seminari i radionice
mentorski rad
usmjerena pisana analiza predložaka, samostalna pisana analiza i interpretacija predložaka, usmena prezentacija gradiva prepoznavati sličnosti i razlike iscrpljenih i obnovljenih poetika te promjene stanja subjekta aktivnost u nastavi
kontinuirana provjera znanja
esej
seminarski rad
usmeni ispit
samostalni zadatci
seminari i radionice
mentorski rad
samostalno rješavanje zadanih problemskih pitanja, samostalna pisana analiza i interpretacija predložaka primijeniti stečena znanja u samostalnoj pisanoj i usmenoj analizi poetskih tekstova, aktivna spram svih drugih
poetika, pa i književnih vrsta, moderniteta i postmoderniteta
kontinuirana provjera znanja
seminarski rad
seminari i radionice
terenska nastava
mentorski rad
usmena i pisana analiza primjera iz neposrednog društveno-kulturalnoga konteksta, usmena prezentacija gradiva povezati strukturne značajke i tipološke obrasce u razumijevanju analiziranog predloška, s povijesnom
tekstualnošću društveno-kulturalnog konteksta, odnosno u tekstualnim strukturama pjesničkoga teksta odčitavati
kulturnu zahtjevnost i aktivnu kultivirajuću potenciju
aktivnost u nastavi
esej
seminarski rad
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit, Esej, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,9 0%
Seminarski rad 0,8 0%
Usmeni ispit 0,7 0%
Esej 0,8 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,8 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada, eseja te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada i eseja, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje i aktivno praćenje nastave, kontinuirano izvršavanje zadataka vezanih uz nastavno gradivo, izrada seminarskih radova, istraživanje zadanih poetološko-stilskih fenomena, izrada eseja i usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Sanja Jukić, Neparne ljubavi - hrvatsko pjesništvo od 70-tih godina 20. stoljeća do 2007., Riječi: časopis za književnost, kulturu i znanost, 1–3 , Sisak, 2008, str. 13–30.
  2. Helena Sablić Tomić i Goran Rem, Hrvatska suvremena književnost, Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, 2009.
  3. Branko Maleš, Poetske strategije kraja 20. stoljeća: eseji 1, Lunapark, Zagreb, 2009.
  4. Branko Čegec, Pokret otpora, Meandarmedia, Zagreb, 2011.
  5. Cvjetko Milanja, Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. godineIV. dio, Altagama, Zagreb, 2012.

Dopunska literatura:

  1. Goran Rem, Lirika iza rata i iza postmodernosti najnovijeg hrvatskog lirskog vala, heterogena i recepcijska matrica početka 90-ih, Književna revija, 3–4, Osijek, 1994, str. 37–80.
  2. Tvrtko Vuković, Off-line, hrvatsko pjesništvo devedesetih, Quorum, 5–6, Zagreb, 2001, str. 12–289.
  3. Dubravka Oraić Tolić, Muška moderna i ženska postmoderna: rođenje virtualne kulture, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
  4. Krystyna Pieniazek-Marković, Portreti nepoznatih žena ili vodeni subjekt Marijane Radmilović, u OSlamnigu treći: Flaker, Donat, Milanja, Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, 2007, str. 51–60.
  5. Sanja Jukić, Drenovačka antologija hrvatskog pjesništva, Pjesnički susreti Drenovci, Drenovci, 2009.
  6. Goran Rem, Retorika kritike, Matica hrvatska Osijek, Osijek, 2010.
  7. Cvjetko Milanja, Kritike, studije i prikazi: post scriptum prikazu hrvatskog pjesništva 1950.–2010., Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2013.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: