Hrvatsko pjesništvo trećeg tisućljeća

Ciljevi nastave kolegija Hrvatsko pjesništvo trećeg tisućljeća su: stjecanje teorijskih znanja o tekstualnim poetikama u korpusu pjesništva nastalog u kontekstu nastupa trećeg tisućljeća. Nastava izvodi tipologiju analize i interpretacije pjesničkoga, ali i estetskog teksta uopće, pošto je pjesništvo, ekonomijom forme, u internetovskoj i računalnoj pismenosti i kulturi i njihovim izvedenicama, ostalo najsposobnije samostalno funkcionirati i medijski reflektirati vlastitost.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• poznavati temeljnu poetičku terminologiju, povijest budućnosti poetskog teksta, njegovu stratešku vremeplovnost,
• razumjeti teorijsku razliku između moderniteta i postmoderniteta kao i njihovih nastavaka te razumjeti kulturalnu nužnost njihove reinterpretacije u analizi i interpretaciji prakse pjesničkog teksta,
• prepoznavati sličnosti i razlike iscrpljenih i obnovljenih poetika te promjene stanja subjekta,
• primijeniti stečena znanja u samostalnoj pisanoj i usmenoj analizi poetskih tekstova, aktivna spram svih drugih poetika, pa i književnih vrsta, moderniteta i postmoderniteta,
• povezati strukturne značajke i tipološke obrasce u razumijevanju analiziranog predloška, s povijesnom tekstualnošću društveno-kulturalnog konteksta, odnosno u tekstualnim strukturama pjesničkoga teksta odčitavati kulturnu zahtjevnost i aktivnu kultivirajuću potenciju.

Kolegij obuhvaća sljedeće teme:

• preliminarni teorem kulturalne zahtjevnosti čitanja pjesništva u kontekstu smjene globalne smjene »galaksija« pisma (Guttenberg i Internet; Boro Pavlović i Tihomir Matko Turčinović),
• teorem skraćenog stoljeća i tisućljeća; ponovljen Đerdan teenagera Josipa Stošića i kasno uknjigovljenje Franje Džakule,
• periodici i periodizacija; dehijerarhija antologija i Hrvatsko pjesništvo od davnine pa do naših dana; kanonsko i izvankanonsko,
• jačanje slabih sociomedijskih strukturiranja regijskih i subregijskih pjesničkih scena (Sanjin Sorel, Sandro Gobo itd.); dijaspora, Stjepan Blažetin i Jurica Čenar,
• pjesničke priredbe i nagrade; nova dijalekatska lirika (Evelina Rudan, Vlasta Markasović)
• rekapitulacijske zbirke izabranih pjesama ili drugih dopunjenih izdanja: Ivan Rogić Nehajev, Milorad Stojević, Branko Maleš, Slavko Jendričko, Branko Čegec, Zvonko Maković,
• poredbeno velik broj autorica (spram priješnjeg stanja i spram broja autora),
• besčasopisni naraštaj i nastup: Marijana Radmilović, Tatjana Gromača, Drago Glamuzina, Davor Ivankovac.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Esej, Kontinuirana provjera znanja, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada, eseja te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada i eseja, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Redovito pohađanje i aktivno praćenje nastave, kontinuirano izvršavanje zadataka vezanih uz nastavno gradivo, izrada seminarskih radova, istraživanje zadanih poetološko-stilskih fenomena, izrada eseja i usmeni ispit.

1. Sanja Jukić, Neparne ljubavi - hrvatsko pjesništvo od 70-tih godina 20. stoljeća do 2007., Riječi: časopis za književnost, kulturu i znanost, 1–3 , Sisak, 2008, str. 13–30.
2. Helena Sablić Tomić i Goran Rem, Hrvatska suvremena književnost, Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, 2009.
3. Branko Maleš, Poetske strategije kraja 20. stoljeća: eseji 1, Lunapark, Zagreb, 2009.
4. Branko Čegec, Pokret otpora, Meandarmedia, Zagreb, 2011.
5. Cvjetko Milanja, Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. godine – IV. dio, Altagama, Zagreb, 2012.

1. Goran Rem, Lirika iza rata i iza postmodernosti najnovijeg hrvatskog lirskog vala, heterogena i recepcijska matrica početka 90-ih, Književna revija, 3–4, Osijek, 1994, str. 37–80.
2. Tvrtko Vuković, Off-line, hrvatsko pjesništvo devedesetih, Quorum, 5–6, Zagreb, 2001, str. 12–289.
3. Dubravka Oraić Tolić, Muška moderna i ženska postmoderna: rođenje virtualne kulture, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
4. Krystyna Pieniazek-Marković, Portreti nepoznatih žena ili vodeni subjekt Marijane Radmilović, u OSlamnigu treći: Flaker, Donat, Milanja, Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, 2007, str. 51–60.
5. Sanja Jukić, Drenovačka antologija hrvatskog pjesništva, Pjesnički susreti Drenovci, Drenovci, 2009.
6. Goran Rem, Retorika kritike, Matica hrvatska Osijek, Osijek, 2010.
7. Cvjetko Milanja, Kritike, studije i prikazi: post scriptum prikazu hrvatskog pjesništva 1950.–2010., Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2013.

Studentska anketa.