Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog

 

Naziv kolegija:
Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI305
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rafolt, Leo
120
0
60

 

Ciljevi i zadaci:

Osnovni je cilj kolegija upoznati studente sa suvremenim antropološkim pristupima drami i kazalištu, posebice problemima prikaza tijela u dramskom i kazališnom mediju. Posebna će se pozornost posvetiti strategijama povezivanja ljudskoga tijela i percepcije u interkulturalnim, transkulturalnim i multikulturalnim dramsko-kazališnim kontekstima, kao i teorijsko-analitičkom instrumentariju koji takvome pristupu pripada.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • definirati opseg i problematične dosege predmeta kolegija,
  • opisati antropološke koncepte interkulturalizma, transkulturalizma, multikulturalizma, kulturalne aproprijacije, tjelesnih tehnika i sl. u širem književnoteorijskom i kulturnoteorijskom kontekstu,
  • provjeriti svrsishodnost književnoantropološke i kazališnoantropološke analitičke metode u kontekstu »tjelesnog obrata« (somatic turn),
  • analizirati različite dramske i, šire, izvedbene predloške u interpretativnom ključu književne antropologije, antropologije drame i kazališta i izvedbenih studija.

Sadržaj predmeta:

U kolegiju će se na izabranome korpusu interkulturalno relevantnih dramsko-kazališnih predložaka polaznicima predstaviti suvremene antropološke, književnoteorijske, izvedbenostudijske i druge koncepcije tijela, tjelesnosti i percepcije, polazeći od kartezijanskoga teorijsko-filozofskog naslijeđa, preko fenomenologije percepcije, teorijskih premisa interpretativne, simboličke i medicinske antropologije, sve do teorija somaestetike i novofenomenoloških istraživanja u Japanu te kazališne antropologije i teorije izvedbe.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, bilježenje, problemsko razmišljanje, kritičko zaključivanje definirati opseg i problematične dosege predmeta kolegija usmeni ispit
predavanje slušanje, bilježenje, problemsko razmišljanje, kritičko zaključivanje opisati antropološke koncepte interkulturalizma, transkulturalizma, multikulturalizma, kulturalne aproprijacije, tjelesnih tehnika i sl. u širem književnoteorijskom i kulturnoteorijskom kontekstu usmeni ispit
predavanje
mentorski rad
slušanje, bilježenje, problemsko razmišljanje, kritičko zaključivanje, uobličavanje teorijskih koncepata, problematizacija usvojenih koncepata provjeriti svrsishodnost književnoantropološke i kazališnoantropološke analitičke metode u kontekstu »tjelesnog obrata« (somatic turn) pisani problemski seminarski rad
mentorski rad pisanje, javno izlaganje, uobličavanje teorijskih koncepata, problematizacija usvojenih koncepata analizirati različite dramske i, šire, izvedbene predloške u interpretativnom ključu književne antropologije, antropologije drame i kazališta i izvedbenih studija pisani problemski seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Seminarski rad 1 0%
Usmeni ispit 2,6 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz problemski koncipiranog seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje i praćenje nastave, problemski seminarski rad na izabranu temu i usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Eugenio Barba i Nicola Savarese, A Dictionary of Theatre Anthropology: The Secret Art of the Performer, Routledge, London – New York, 1999.
  2. Thomas Csordas, Embodiment and Experience, Cambridge UP, London, 2003.
  3. Mary Douglas, Čisto i opasno, Algoritam, Zagreb, 2004.
  4. Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb, 1994.
  5. Marcel Mauss, Sociologija i antropologija, I–II, XX vek, Beograd, 1998.
  6. Maurice Merleau-Ponty, Fenomenologija percepcije, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.
  7. Richard Schechner, Performance Theory, Routledge, London – New York, 2003.
  8. Yasuo Yuasa, The Body: Toward an Eastern Mind-Body Theory, SUNY, New York, 1987.

Lektira

  1. Seneka, Tijest
  2. Radovan Ivšić, Sunčani grad, Kralj Gordogan
  3. Alfred Jarry, Kralj Ubu
  4. Yukio Mishima, Gospođa de Sade
  5. Wole Soyinka, Euripidove Bakantice
  6. Tom Stoppard, Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi

Dopunska literatura:

  1. Mariam Fraser i Monica Greco, The Body, Routledge, London – New York, 2005.
  2. Ivana Sajko, Prema ludilu (i revoluciji), Disput, Zagreb, 2006.
  3. Chris Schilling, The Body and Social Theory, Thousand oaks, London, 2005.
  4. Bryan Turner, The Body and Society, Basil Blackwell, Oxford, 1984.

Detaljnija literatura polaznicima kolegija dat će se na predavanjima, ovisno o seminarskim interesima.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: