Nacija, povijest i hrvatska književnost

 

Naziv kolegija:
Nacija, povijest i hrvatska književnost
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI409
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
2.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Brunčić, Dubravka
120
0
60

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija istraživanje diskurzivnih strategija oblikovanja nacionalnoga identiteta u hrvatskoj književnosti od 19. stoljeća do suvremenosti te načina na koje povijesni diskurs i različiti prikazi prošlosti utječu na oblikovanje nacionalnoga identiteta.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • objasniti različite diskurzivne strategije oblikovanja nacionalnoga identiteta,
  • primijeniti stečene književnoteorijske spoznaje u analizi književnih predložaka,
  • samostalno istraživati različite teorijske koncepte nacije,
  • analizirati poveznice između povijesnoga diskursa i oblikovanja nacionalnoga identiteta u hrvatskoj književnosti.

Sadržaj predmeta:

U okviru kolegija analiziraju se različite teorije nacije, diskurzivne strategije oblikovanja nacionalnoga identiteta te poveznice između povijesnoga diskursa i oblikovanja nacionalnoga identiteta u hrvatskoj književnosti od 19. stoljeća do suvremenosti. Romantičarski koncept historizma (Ivan Mažuranić, Stanko Vraz, Franjo Marković, August Šenoa). Hrvatska moderna, između nacionalizma i kozmopolitizma (Antun Gustav Matoš). Odnos spram nacije i povijesti u razdoblju između dvaju svjetskih ratova (Miroslav Krleža). Nacija, povijest, rod i popularni roman (Marija Jurić Zagorka). Reprezentacije prošlosti u suvremenoj hrvatskoj književnosti (Ivan Aralica, Pavao Pavličić, Nedjeljko Fabrio, Ratko Cvetnić).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta  Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
grupna rasprava
slušanje predavanja, čitanje, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, rasprava objasniti različite diskurzivne strategije oblikovanja nacionalnoga identiteta usmeni ispit
seminarsko izlaganje
samostalni zadatci
mentorski rad
postavljanje i rješavanje problema, izrada seminarskoga rada, sustavno opažanje, samostalna uporaba literature primijeniti stečene književnoteorijske spoznaje u analizi književnih predložaka seminarski rad
samostalno istraživanje
seminarsko izlaganje
grupna rasprava
zadatak čitanja i analize primjera
samostalni zadatci
mentorski rad
postavljanje i rješavanje problema, rasprava, izrada seminarskoga rada, sustavno opažanje, samostalna uporaba literature samostalno istraživati različite teorijske koncepte nacije seminarski rad
samostalno istraživanje
predavanje
zadatak čitanja i analize primjera
seminarsko izlaganje
slušanje predavanja, čitanje, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, izrada seminarskoga rada analizirati poveznice između povijesnoga diskursa i oblikovanja nacionalnoga identiteta u hrvatskoj književnosti usmeni ispit
seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit, Istraživanje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Seminarski rad 1 0%
Usmeni ispit 2 0%
Istraživanje 0,6 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskoga rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito dolaženje na nastavu, priprema seminarskoga rada te redovito sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u analizama i raspravama).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Benedict Anderson, Nacija: zamišljena zajednica, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
  2. Vladimir Biti, Strano tijelo pri/povijesti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2000.
  3. Maja Brkljačić i Sandra Prlenda (pr.), Kultura pamćenja i historija, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006., str. 21–78, 137–150.
  4. Anthony D. Smith, Nacionalizam i modernizam: kritički pregled suvremenih teorija nacija i nacionalizma, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2003.
  5. Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002.

Dopunska literatura:

  1. Aleida Assmann, Rad na nacionalnom pamćenju, Čigoja štampa et. al., Beograd, 2002.
  2. Dunja Fališevac, Kaliopin vrt 2: Studije o poetičkim i ideološkim aspektima hrvatske epike, Književni krug, Split, 2003.
  3. Tatjana Jukić, Priče iz davnine: hrvatska historiografska metafikcija, Republika, 5–6, Zagreb, 1998, str. 59–73.
  4. Dominick LaCapra, Writing history, writing trauma, The Johns Hopkins University Press, Baltimore / London, 2001.
  5. Nation and Narration, Routledge, London/ New York, 1990.
  6. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana: od 1900. do 1945. godine, Znanje, Zagreb, 1998.
  7. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana: od 1945. do 2000. godine, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
  8. Krešimir Nemec, Pravaštvo i hrvatska književnost, u: Jezik književnosti i književni ideologemi, Zagreb, Zagrebačka slavistička škola, 2007, str. 119–129.
  9. Dubravka Oraić Tolić, Muška moderna i ženska postmoderna, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
  10. Dubravka Oraić Tolić, Čitanja Matoša, Naklada Ljevak, Zagreb, 2013.
  11. Politika i etika pripovijedanja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002, str. 33–59.
  12. Edward W. Said, Orijentalizam: zapadnjačke predodžbe o Orijentu, Konzor, Zagreb, 1999.
  13. Gianni Vattimo, Postmoderna i kraj povijesti, u: Postmoderna: nova epoha ili zabluda?, Naprijed, Zagreb, 1988., str. 72–82.
  14. Nira Yuval-Davis, Rod i nacija, Ženska infoteka, Zagreb, 2004.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: