Profesionalne kompetencije nastavnika

 

Naziv kolegija:
Profesionalne kompetencije nastavnika
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DSPI04
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Pedagogija i kultura suvremene škole
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jurčić, Marko
240
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Ovaj kolegij treba studentima omogućiti stjecanje najnovijih znanstvenih spoznaja o kompetencijskom profilu suvremenog nastavnika koji kvalificirano i kreativno obnaša stručne pedagoške poslove u okviru procesa odgoja i obrazovanja.

Ishodi učenja:

Usvojiti opće kompetencije nastavnika i one iz područja nastavnog rada. Razumjeti ulogu nastavnika sa stajališta suvremene pedagogije. Usvojiti opće određenje kompetentnog nastavnika (polazište i cilj). Objasniti odnos između kompetentnog procesa poučavanja i školskog postignuća. Kritički raspoznati pedagogijske ideje sustava obrazovanja nastavnika temeljene na interdisciplinarnoj znanstvenoj umreženosti i unutarnjoj strukturalnoj složenosti nastavnog rada, jednako kao i pedagogijske ideje stručno-profesionalnog razvoja nastavnika u kontekstu cjeloživotnog učenja.

Sadržaj predmeta:

Pojam kompetencija, kompetentnost nastavnika (pitanja i dileme). Pedagogijsko mišljenje i kompetentna autonomija nastavnika. Kompetencijski profil suvremenog nastavnika (pedagoška spoznaja i teorije kompetencija, tumačenje i shvaćanje diferenci­rane razine procesa odgoja i obrazovanja u suvremenoj školi, suvremena pedagogijska znanost i školska stvarnost). Pedagoške kompetencije nastavnika u kontekstu opće kategorije: - osobne, kognitivne, predmetne, komunikacijske, refleksivne, socijalne, emotivne, interkulturalne i razvojne.  Pedagoške kompetencije nastavnika u kategoriji područja njegova rada: - metodologija izgradnje kurikuluma nastave (kurikularni krug – opći i posebni ciljevi, diferencirani sadržaji poučavanja, situacije i strategije, vrednovanje i samovrednovanje), organizacija i izvođenje procesa odgoja i obrazovanja (didaktički modeli i teorije, teorije kurikuluma i škole), oblikovanje razrednoga ozračja (činitelji: nastavnikova potpora, razredna kohezija, opterećenje učenika), postupak utvrđivanja učenikova postignuća u školi (devet temeljnih kompetencija: školska ocjena, sadržaj pojedine brojčane ocjene, učenikovo znanje, pravednost, objektivnost, kontinuirana provjera, javnost ocjene, analitičke bilješke, umanjivanje straha od školskoga neuspjeha) i izgradnja modela odgojnoga partnerstva roditelja i škole (personalni i institucionalni model – obilježja u 21. stoljeću). Pedagogijske znanosti u jedinstvu razvoja općih kompetencija nastavnika i onih iz područja njegova nastavnog rada. Cjeloživotno učenje i obrazovanje nastavnika (strategijski plan stručno-profesionalnog razvoja nastavnika).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, samostalni zadatci, konzultacije

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0 0%
Aktivnost u nastavi 0 0%
Usmeni ispit 0 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Tijekom nastave rad se zasniva na paradigmi studija koji je usmjeren prema studentu, odnosno na dijaloškom obliku predavanja i prezentaciji individualnih zadataka. Na završnom ispitu slijedi usmena provjera.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. 1.Jurčić, M. (2012), Pedagoške kompetencije suvremenog učitelja. Zagreb: Recedo d.o.o.;                   2. Keely, B (2009), Ljudski kapital: Od predškolskog odgoja do cjeloživotnog učenja. Zagreb: Educa.
  2. Prange, K. (2005), Kompetencije između profesionalizacije i evaluacije. Pedagogijska istraživanja, II (1), 49-58.
  3. Previšić, V. (2007), Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zavod za pedagogiju i Školska knjiga, Zagreb.
  4. Desforges, C. (2001), Uspješno učenje i poučavanje. Zagreb: Educa.
  5. Meyer, H. (2005), Što je dobra nastava. Zagreb: Educa.

Dopunska literatura:

  1. Apel, H.J., (2003), Predavanje : uvod u akademski oblik poučavanja. Zagreb: Erudita.
  2. Hentig, H. (2008), Što je obrazovanje?, Zagreb: Educa.
  3. Hrvatić, N., Piršl, E., (2007), Kurikulum pedagoške izobrazbe učitelja. U: Previšić, V. (ur.) Kurikulum, teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Školska knjiga.
  4. Jensen, E., (2003),  Super-nastava : nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb: Educa.
  5. Palekčić, M., (2006), Sadržaji obrazovanja i nastave: struktura i kriteriji odabira. Pedagogijska istraživanja, III (2), str.181-200.
  6. Šoljan, N.N., (2007), Taksonomija svjetskih razvoja u obrazovanju: Prema (de)konstrukciji pedagogije. U. Previšić, V.; Šoljan, N.N. i Hrvatić, N. (ur.) Pedagogija: Prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Sv. 1, Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo. 411-440.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Prateći predavanje, sudjelovanjem u raspravi, iščitavanjem relevantne literature i nastupima na domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima studenti će ovladati spoznajama o nužnom kompetencijskom profilu nastavnika u suvremenoj školi.

Ostale informacije: