Osnove književne antropologije

 

Naziv kolegija:
Osnove književne antropologije
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI108
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rafolt, Leo
120
0
105

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija osposobiti polaznike za samostalno istraživanje u širokom interdisciplinarnom polju književne antropologije, odnosno uvesti ih i osvijestiti za neke temeljne probleme književnoantropološke hermeneutike u kontekstu srodnih joj disciplina.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • definirati opseg i problematične točke discipline,
  • opisati književnoantropološke teorijske koncepte u širem književnoteorijskom i kulturnoteorijskom kontekstu,
  • izdvojiti najutjecajnije predstavnike discipline i diskutirati o njihovu prinosu književnoj antropologiji,
  • analizirati književne predloške u interpretativnom ključu književne antropologije.

Sadržaj predmeta:

Polaznici će se upoznati s interdisciplinarnom smjesom koja se u suvremenom teorijskom diskurzu društveno-humanističkih disciplina najčešće naziva književnom antropologijom, a nastaje na sjecištu inače razdvojenih sustava filologije, antropologije i različitih kulturalno (kulturološki) usmjerenih studija. Predstavit će se zajednički izvori takve discipline, ponajprije oni »teorijski«, dakle folkloristika, etnologija (etnografija) i kulturalna antropologija s jedne i estetika recepcije Hansa Roberta Jaussa s druge strane. Nakon teorijskog uvoda eksplicirat će se glavni problemi i točke interesa književne antropologije i njoj srodnih, često nacijepljenih teorijsko-interpretativnih modela.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
 
slušanje, bilježenje, problemsko razmišljanje, kritičko zaključivanje definirati opseg i problematične točke discipline usmeni ispit
seminar
mentorski rad
pisanje, javno izlaganje, uobličavanje teorijskih koncepata, problematizacija usvojenih koncepata pisati književnoantropološke teorijske koncepte u širem književnoteorijskom i kulturnoteorijskom kontekstu pisani problemski seminarski rad
predavanje slušanje, bilježenje, problemsko razmišljanje, kritičko zaključivanje izdvojiti najutjecajnije predstavnike discipline i diskutirati o njihovu prinosu književnoj antropologiji usmeni ispit
seminar
mentorski rad
pisanje, javno izlaganje, uobličavanje teorijskih koncepata, problematizacija usvojenih koncepata analizirati književne predloške u interpretativnom ključu književne antropologije pisani problemski seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1 0%
Pismeni ispit 4 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz pisanog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u seminarskim raspravama, čitanje propisane literature.

 

 

Obavezna literatura:

  1. James Clifford, Introduction: Partial Truths & On Ethnographic Allegory, u: Writing Culture: The Poetics and the Politics of Ethnography, University of California Press, Berkeley – Los Angeles – London, 1986.
  2. James Clifford, The Predicament of Culture: Twentieth Century Ethnography, Literature, and Art, Harvard University Press, Cambridge/Mass. – London, 1988.
  3. Valentine E. Daniel – Jeffrey M. Peck (ed.), Culture/Contexture: Explorations in Anthropology and Literary Studies, California University Press, Berkeley – Los Angeles, 1996.
  4. Clifford Geertz, The Interpretation of Cultures, Fontana Press, London, 1993.
  5. Wolfgang Iser, The Fictive and the Imaginary: Charting Literary Anthropology, The John Hopkins University Press Baltimore – London, 2000.
  6. Peter Stallybrass – Allon White, The Politics and the Poetics of Transgression, Cornell University Press Ithaca – New York, 1986.

Dopunska literatura:

  1. Tony Bennet, Outside Literature, Routledge, London – New York, 1990.
  2. Vladimir Biti, Pripitomljavanje drugog: mehanizam domaće teorije, Filozofska istraživanja, Zagreb, 1989.
  3. Vladimir Biti, 1995. Institucionalizacija semiotike u domaći akademski život, u: Trag i razlika: čitanja suvremene hrvatske književne teorije, ur. Vladimir Biti, nenad Ivić i Josip Užarević, Naklada MD Zagreb, 1995.
  4. Lada Čale Feldman, Science, Space, Time: Contours of (Croatian) Literary Anthropology, Narodna umjetnost, 39/1, Zagreb, 2002, str. 75–96.
  5. Gilbert Durand, Antropološke strukture imaginarnog, August Cesarec, Zagreb, 1991.
  6. István Fried, Imagološka pitanja, u: Kulturni stereotipi: koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima, ur. Dubravka Oraić Tolić i Ernő Kulcsár Szabó, FF press, Zagreb, 2006.
  7. Wolfgang Iser, Prospecting: From Reader Response to Literary Anthropology, The John Hopkins University Press, Baltimore – London, 1993.
  8. George E. Marcus, Afterword: Ethnographic Writing and Anthropological Careers, u: Writing Culture: The Poetics and the Politics of Ethnography, University of California Press, Berkeley – Los Angeles – London, 1986.
  9. George E. Marcus – Michael M. J. Fischer, Antropologija kao kritika kulture: eksperimentalni trenutak u humanističkim znanostima, Breza, Zagreb, 2003.
  10. Fernando Poyatos (ur.), Literary Anthropology: A New Interdisciplinary Approach to People, Signs and Literature, John Benjamins Publishing Company, Amsterdam – Philadelphia, 1988.
  11. Ines Prica, Mala europska etnologija, Golden marketing, Zagreb, 2001.
  12. Nigel Rapport, Transcendent Individual: Towards Literary and Liberal Anthropology, Routledge, London – New York, 1997.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: