Književna genologija

 

Naziv kolegija:
Književna genologija
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI103
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
1.g.
zimski
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Nemec, Krešimir
120
0
105

 

Ciljevi i zadaci:

Uputiti studente u jednu od temeljnih disciplina poetike. Pokazati promjenljiva mjerila u klasifikaciji književnosti i s obzirom na povijesno razdoblje i s obzirom konceptualni okvir razvrstavanja. Pokazati kako različiti kriteriji klasifikacije rađaju svojevrsna »problemska polja« u genologiji (npr. forma – sadržaj, fikcija – nefikcija, mimesis – antimimesis).

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • objasniti povijesni razvoj genologije,
  • definirati osnovne genološke pojmove,
  • primijeniti genološke pojmove u opisu književnih djela,
  • diskutirati o genološkim problemima.

Sadržaj predmeta:

Odrediti tipove i modele klasifikacije književnosti na generičke entitete (rodovi, vrste, podvrste, žanrovi itd.). Pokazati razlike između a) normativnih, b) deskriptivnih i c) strukturno-funkcijskih klasifikacija i poetičkih načela na kojima se njihovo razvrstavanje temelji. Pokazati kako se generički entiteti identificiraju u pojedinim književnim (odnosno književno-filozofskim) sustavima u dijakronijskom nizu (Aristotel, Hegel, Staiger, Frye, Kayser, Hirsch, Novi historicizam). Utvrditi aporije unutar pojedinih genoloških sustava i njima pridruženih poetika. Analizirati hrvatsku genološku tradiciju i terminologiju.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje objasniti povijesni razvoj genologije pisani rad
predavanje slušanje, pisanje definirati osnovne genološke pojmove pisani rad
seminar
mentorski rad		 prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, čitanje, kritičko razmišljanje, pisanje, govorenje (usmeno izlaganje) primijeniti genološke pojmove u opisu književnih djela pisani rad
predavanje
seminar		 slušanje, pisanje, kritičko razmišljanje, govorenje (diskutiranje) diskutirati o genološkim problemima pisani rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Pismeni ispit 4 0%
Seminarski rad 0,6 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena završnoga pisanog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave, aktivnost u nastavi.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Antoine Compagnon, Demon teorije, Zagreb, 2007.
  2. Alastair Fowler, Kinds of Literature: An Introduction to Theory of Genres and Modes, Cambridge, 1982.
  3. Northrop Frye, Anatomija kritike, Zagreb, 1979.
  4. Klaus W. Hempfer, Gattungstheorie, München, 1974.
  5.  Pavao Pavličić, Književna genologija, Zagreb, 1983.
  6. Emil Staiger, Grundbegriffe der Poetik, München, 1927. (hrv. prijevod: Osnovni pojmovi poetike, Zagreb, 1996)
  7. Tzvetan Todorov, Genres in Discourse, Cambridge, 1990.

Dopunska literatura:

  1. Terence Cave, Recognitions: A Study in Poetics, Oxford, 1988.
  2. Jonathan Culler, Structuralist Poetics: Structuralism, Linguistics and the Study of Literature, New York, 1975. (srp. prijevod: Beograd, 1990)
  3. Astrid Ensslin, Canonizing Hypertext: Explorations and Constructions, London, 2007
  4. Käte Hamburger, Logik der Dichtung, Stuttgart, 1957 (srp. prijevod: Logika književnosti, Beograd, 1976.)
  5. W. Hinck (ur.), Textortenlehre – Gattungsgeschichte, Heidelberg, 1977.
  6. Wolfgang Kayser, Das sprachliche Kunstwerk. Bern, 1971. (srp. prijevod: Jezičko umetničko delo, Beograd, 1973)
  7. Krešimir Nemec, Pripovijedanje i refleksija, Osijek, 1988.
  8. Gajo Peleš, Tumačenje romana, Zagreb, 1999.
  9. Jürgen H.Petersen, Mimesis – Imitatio – Nachahmung: Eine Geschichte der europäischen Poetik, München, 2000.
  10. Egon Wehrlich, Typologie ter Texte, Heidelberg, 1979.
  11. Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Zagreb, 1991.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: