Europski strukturalizam

 

Naziv kolegija:
Europski strukturalizam
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
ECTS:
0
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Jezikoslovlje
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Belaj, Branimir
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

  • razlozi pojavljivanja strukturalističkoga pristupa jezku u Europi (Ferdinand de Saussure i Ženevska škola, Praški lingvistički krug) kao reakcije na mladogramatičarsku, dijakronijski utemeljenu lingvistiku devetnaestoga stoljeća
  • utemeljenje lingvistike kao zasebne znanosti čvrstih teorijsko - metodoloških okvira čiji je temeljni zadatak uspostaviti odgovarajuću aparaturu za sinkronijskosustavni opis jezika
  • pojam odnosa kao središnje osi svakoga strukturalističkoga pristupa jeziku u trihotomiji
  • jezični elementi - odnos - jezične strukture, s osvrtom na paralelizam te trihotomije s predsokratovskim poimanjima bitka
  • de Saussureove dihotomije: langue / parole, sinkronija / dijakronija, paradigmatski / sintagmatski odnosi, izraz / sadržaj jezičnoga znaka (označitelj / označeno)
  • proizvoljnost i motiviranost jezičnoga znaka, konvencionalnost jezičnoga znaka s osvrtom na antičke rasprave o tom pitanju (konvencionalisti/naturalisti), semantički trokut Ogdena i Richardsa - odnos označitelj / označeno / konkretni, izvanjezični predmet te neke njegove modifikacije u djelima kasnijih semantičara
  • shvaćanje značenja i semantike u strukturalizmu, odnos semantike i semiologije
  • funkcionalizam A. Martineta
  • jezične funkcije R. Jakobsona i njihove kasnije varijacije
  • Hjelmslevleva glosematika
  • strukturalistički temelji suvremene fonologije u djelu F. de Saussurea i R. Jakobsona
  • strukturalistički korijeni suvremenih lingvističkih teorija

Ishodi učenja:

Sadržaj predmeta:

U okviru teme Europski strukturalizam studenti će biti upoznati sa sljedećim sadržajnim odrednicama čije je  usvajanje, razumijevanje te mogućnost povezivanja s prošlim i sadašnjim jezičnim tendencijama ujedno i cilj kolegija:

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Glovacki-Bernardi i dr.: Uvod u lingvistiku, Zagreb, 2001.
  2. Ivić, M.: Pravci u lingvistici, Ljubljana, 1978.
  3. Jakobson, R., Halle, M.: Temelji jezika, Zagreb, 1988.
  4. Martinet, A.: Osnove opće lingvistike, Zagreb, 1982.
  5. Saussure, Ferdinand de: Tečaj opće lingvistike, Zagreb, 2000.
  6. Vinja, V.: Ferdinand de Saussure: Kurs opće lingvistike i sociološka škola, Suvremena lingvistika, sv. 2, str. 3-25, Zagreb, 1969.

Dopunska literatura:

  1. Benvenist, E.: Obšaja lingvistika, Pod redakciej, s vstupitel'noj stat'ej i kommentariem Ju. S. Stepanova, Moskva, 1974.
  2. Coseriu, E.: Forma y sustancia de los sonidos del lenguaje, Montevideo, 1954.
  3. Coseriu, E.: Sistema, norma y habla, Montevideo, 1952.
  4. Coseriu, E.: Syncronia, diacronia e historia. El problema del cambio lingüistico, Montevideo, 1958.
  5. Coseriu, E.: Teoria del leguaje y lingüistica general. Cinco e studios, Madrid, 1962.
  6. Culler, J.: Saussure, Glasgow, 1979.
  7. Guillaume, G.: Principi teorijske lingvistike, zbirka neobjavljenih tekstova priređena u suradnji i pod vodstvom RochaValina, Zagreb, 1988.
  8. Hjelmslev, L.: Prolegomena teoriji jezika, Zagreb, 1980.
  9. Jakobson, R.: Lingvistika i poetika, Beograd, 1966.
  10. Jakobson, R.: Ogledi iz poetike, Beograd, 1978.
  11. Katičić, R.: Danska strukturalistička škola (Glosematika), Suvremena lingvistika, sv. 2, Zagreb, 1963., str. 64-82
  12. Škiljan, D.: Pogled u lingvistiku, Zagreb, 1980.
  13. Tekavčić, P.: Uvod u lingvistiku za studente talijanskoga jezika, Zagreb, 1979.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: