Organizacija informacija I

 

Naziv kolegija:
Organizacija informacija I
Šifra ISVU:
59227
Šifra MOZVAG:
IZZ301
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Petr Balog, Kornelija
30
0
0
Feldvari, Kristina
0
60
0

 

Ciljevi i zadaci:

Produbiti znanja o bibliografskim jezicima te predstaviti pristupe i tumačenja bibliografskih ciljeva, zadaća i načela.

Od studenata se očekuje da nakon odslušanih predavanja, seminara i vježaba:

  • razumiju pojmove:  abecedni katalog, bibliografija, deskriptivna katalogizacija,  bibliografska katalogizacija i ostale temeljne pojmove i kategorije vezane uz bibliografsku organizaciju i kontrolu
  • prepoznaju i razlikuju različite vrste informacija i svojstva jedinica građe
  • razumiju i tumače  pojam jedinice građe s obzirom na njezin sadržaj i s obzirom na vrstu nositelja informacije
  • samostalno utvrđuju predmet djela
  • samostalno utvrđuju autorske odrednice

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • samostalno organizirati bibliografsko-kataložne informacije
  • analizirati složenije koncepte i kategorije deskriptivne katalogizacije i bibliografske organizacije i kontrole
  • identificirati elemente bibliografskog opisa
  • samostalno  oblikovati odrednice (autorske, predmetne, korporativne, formalne)
  • analizirati pitanja vezana uz izbor i oblikovanje odrednica u abecednim i predmetnim katalozima te OPAC-u
  • samostalno katalogizirati jedinice građe primjenjujući načela deskriptivne katalogizacije
  • prepoznavati i unositi bibliografske podatke u CROLIST-u, CDS/ISIS-u, Zaki-u, Cobib-u i sličnim programima
  • samostalno obrađivati jedinicu građe u UNIMARC-u

Sadržaj predmeta:

Studenti će se u sklopupredmeta upoznati s ciljevima bibliografske organizacije, sa svrhom, načelima i problemima organiziranja bibliografsko-kataložnih informacija, kao i s vrstama entiteta u bibliografskim sustavima: dokumentima, djelima, nad-djelima i izdanjima.

Bit će predstavljeni bibliografski ciljevi i zadaće, te bibliografska načela: primjerenost korisniku, predstavljanje, točnost, dostatnost i nužnost, normiranje, normalizacija i integracija. Obradit će se i pitanja predmetnih pristupa, izrade tezaurusa, kazala te normativne kontrole.  Predstavit će se i raspravljati struktura tezaurusa, postupak njihove izrade, međunarodne norme, primjena. Produbit će se znanja o tezaurusima u računalnom okruženju i upoznati sa sustavima s prethodnim označivanjem (pre-coordinate indexing systems), sustavima zasnovanima na semantici i sustavima  zasnovanima na sintaksi. Pregledno će se izložiti povijest i razvoj predmetnih kataloga te predstaviti njihovi osnovni principi.

Na seminarima će studenti analizirati pitanja vezana uz izbor i oblikovanje odrednica u abecednim i predmetnim katalozima i bazama podataka.

Na vježbama će studenti upoznavati s obilježjima kataloga na listićima i OPAC-a (primjeri iz prakse), izrađivat će kazala i sažetke te postupno ovladavati vještinama deskriptivne katalogizacije.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanja slušanje predavanja, praćenje literature, rasprava samostalno organizirati bibliografsko-kataložne informacije sustavno praćenje preporučene literatura kroz kvizove na nastavi i domaće zadatke, dva pismena kolokvija
predavanja slušanje predavanja, praćenje literature, rasprava analizirati složenije koncepte i kategorije deskriptivne katalogizacije i bibliografske organizacije i kontrole sustavno praćenje preporučene literatura kroz kvizove na nastavi i domaće zadatke, dva pismena kolokvija
vježbe vježbanje naučenog, izrada zadataka na satu i kod kuće identificirati elemente bibliografskog opisa zadaci na satu i kod kuće, dva pismena kolokvija
vježbe vježbanje naučenog, izrada zadataka na satu i kod kuće samostalno  oblikovati odrednice (autorske, predmetne, korporativne, formalne) zadaci na satu i kod kuće, dva pismena kolokvija
vježbe vježbanje naučenog, izrada zadataka na satu i kod kuće analizirati pitanja vezana uz izbor i oblikovanje odrednica u abecednim i predmetnim katalozima te OPAC-u zadaci na satu i kod kuće, dva pismena kolokvija
vježbe vježbanje naučenog, izrada zadataka na satu i kod kuće samostalno katalogizirati jedinice građe primjenjujući načela deskriptivne katalogizacije zadaci na satu i kod kuće, dva pismena kolokvija
vježbe vježbanje naučenog, izrada zadataka na satu i kod kuće prepoznavati i unositi bibliografske podatke u CROLIST-u, CDS/ISIS-u, Zaki-u, Cobib-u i sličnim programima zadaci na satu i kod kuće, dva pismena kolokvija
vježbe vježbanje naučenog, izrada zadataka na satu i kod kuće samostalno obrađivati jedinicu građe u UNIMARC-u zadaci na satu i kod kuće, dva pismena kolokvija

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Kontinuirana provjera znanja, Praktični rad, Kontinuirano praćenje, Zadaci na predavanjima

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 2,2 0%
Kontinuirana provjera znanja 1,9 50%
Praktični rad 0,9 25%
Kontinuirano praćenje 0,4 10%
Zadaci na predavanjima 0,6 15%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje: 20, esej i zadaci na predavanjima: 30, kontinuirano provjeravanje znanja: 100, praktičan rad na vježbama: 50.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje, esej i zadaci na predavanjima te praktičan rad na vježbama ostvario je minimalno 50 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Organizacija informacija I.

 

 

Obavezna literatura:

Predavanja:

  1. Buckland, M. Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga : program. Lokve, Rijeka : "Benja" : Gradska knjižnica Rijeka, 2000. (odabrana poglavlja)
  2. Horvat, A. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka : "Benja", 1995.
  3. IFLA-ina Radna skupina za Uvjete za funkcionalnost i obrojčavanje zapisa autoriziranih podataka (FRANAR).  Uvjeti za funkcionalnost autoriziranih podataka : konceptualni model / uredio Glenn E. Patton. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 7-11.
  4. IFLA-ina Radna skupina za Uvjete za funkcionalnost predmetnih preglednih zapisa (FRSAR). Uvjeti za funkcionalnost predmetnih autoriziranih podataka : konceptualni model / urednice Marcia Lei Zeng, Maja Žumer i Athena Salaba. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012. Str. 9-12.
  5. IFLA-ina Studijska skupina za Uvjete za funkcionalnost bibliografskih zapisa. Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa : završni izvještaj. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. (IFLA study group on the functional requirements for bibliographic records. Functional requirements for bibliographic records : final report. München : Saur, 1998)
  6. Mikačić, M. Teorijske osnove sustava za predmetno označivanje. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1996.
  7. Rowley, J.; Farrow, J. Organizing knowledge: an introduction to managing access to information. Aldershot : Ashgate, 2000.
  8. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : "Benja", 2005.
  9. Taylor, A. G. The organization of information. Westport, Conn. : Libraries Unlimited, cop. 2004.

Članci:

  1. Barbarić, A. Povijesni pregled razvoja OPAC-a. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4(2003), 48-58.
  2. Barbarić, A.; Willer, M. Kakav nacionalni kataložni pravilnik trebamo? Preliminarno istraživanje. // 13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredile Mirna Willer i Sanjica Faletar Tanacković. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 110-134.
  3. Brown, D. Anđeli i demoni. Zagreb: V.B.Z., 2004. Str. 167-177, 180-184 (poglavlja 49., 50. i 52)
  4. Buzina, T. Zadaci bibliografskog zapisa prema modelu entitet-odnos. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1-2(2000), 30-37.
  5. Hakala, J. Dublinski osnovni skup elemenata metapodataka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1-2(2000), 49-68.
  6. Horvat, A. Nacionalna tekuća bibliografija u službi Univerzalne bibliografske kontrole. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1-2(2000), 1-8.
  7. Saračević, T. Relevantnost i kako se istraživala. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 50, 1-2 (2007), 1-26.
  8. Stanarević, S. Ujednačenost opisivanja serijskih publikacija: analiza kataložnih zapisa kataloga hrvatskih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara hrvatske 53, 1(2010), str. 101-119.
  9. Verona, Eva. Literarna jedinica nasuprot bibliografskoj jedinici. // O katalogu: izbor iz radova / Eva verona. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 182-207.
  10. Willer, M. Načela katalogiziranja: od Pariških načela do načela međunarodnoga kataložnog pravilnika. // Međunarodni skup u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona: zbornik radova / uredile Mirna Willer & Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007. Str. 83-102.
  11. Willer, M.; Šauperl, A.; Petek, M.; Tomić, M. Jedinstveni stvarni naslov: zašto nam je potreban više nego ikad? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1/2(2011), str. 93-119. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/

Vježbe:

  1. Horvat, Aleksandra. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka: Naklada Benja, 1995.
  2. Katić, Tinka. Stara knjiga : bibliografska organizacija informacija / Tinka Katić ; [ilustracije Darko Čižmek, Sonja Hrelja, Sanja Vešligaj]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007.
  3. Međunarodni standardni bibliografski opisi različitih publikacija
  4. Tadić, Katica. Rad u knjižnici. Opatija: Naklada Benja, 1994. Str. 53-134.
  5. UNIMARC : bibliografski format / [hrvatski prijevod formata iz 1999. osuvremenila Marijana Tomić]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo ; Zadar : Sveučilište u Zadru, 2009.
  6. Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga 1: odrednice i redalice.  Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.
  7. Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga 2: kataložni opis. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008-2009.

Dopunska literatura:

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnici kojima se nastoje provjeriti stajališta studenata u odnosu na strukturu i sadržaj kolegija.

Ostale informacije: