Pedagogija

 

Ciljevi i zadaci:

Razumijevanje polideterminističkoga sklopa odnosa teorije i prakse odgoja i obrazovanja te suvremenih problema i kriza, kao i potreba za reformama. Studenti će ovladati znanjima iz područja teorije i prakse odgoja i obrazovanja te temeljnim znanjima i vještinama znanstveno-istraživačkog rada.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • razlikovati osnovne pedagoške pojmove
  • opisati važnost istraživanja pedagoške praske i odgojnih iskustava za uspostavljanje kvalitetnije pedagogijske teorije
  • koristiti se pedagogijskim spoznajama u nastavničkom radu
  • interpretirati mjerila uspješnosti u odgoju i obrazovanju
  • razlikovati implicitne i eksplicitne vrijednosti u odgoju
  • identificirati rizična ponašanja mladih i njihovu prevenciju
  • razlikovati pozitivističke i funkcionalističke interpretacije obrazovanja

Sadržaj predmeta:

Antropološki pristup odgoju. Mjerilo uspješnosti u odgoju i obrazovanju. Odgoj – temeljna zadaća škole. Anarhistička implikacija odgoja. Odbojna i odgojna uloga rada. Radne vrednote i vrijednosne orijentacije prema radu. Obilježja mlade generacije. Pretpostavke za promjene u obrazovanju i znanosti. Djeca u riziku i rizično ponašanje. Suvremene ovisnosti bez droga. Funkcionalističke i pozitivističke interpretacije obrazovanja. Pristupi istraživanja vrednota. Etape istraživanja – interpretacija rezultata. Umreženi usamljenici. Temeljni problemi i prioriteti u reformi odgoja i obrazovanja. Što znači biti uspješan? Odnos prema trećoj životnoj dobi. Motivi za volontiranjem. Zadovoljstvo poslom i životom: indikatori. Rad kao preventivno i terapijsko sredstvo. Eksplicitne i implicitne vrednote. Realnost i temeljna načela demokracije. Dirigirani kaos i sukob civilizacija. Odgojna područja. Vođenje stvaralaštva u odgojnom procesu. Odgoj i komponente suštinskog učenja. Pozitivne emocije i humor u odgojnom procesu. Pozitivna orijentacija u odgoju. Odgoj pozitivne slike o sebi. Izvorna pedagogijska perspektiva, odgojna nastava.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
grupna rasprava
slušanje izlaganja, proučavanje literature i bilježaka razlikovati osnovne pedagoške pojmove aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit
izlaganje
rasprava
analiza primjera
slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera opisati važnost istraživanja pedagoške praske i odgojnih iskustava za uspostavljanje kvalitetnije pedagogijske teorije aktivnost u nastavi
seminarski rad
izlaganje
suradničko učenje
pedagoška radionica
slušanje izlaganja, analiza primjera, uvježbavanje pedagoških kompetencija koristiti se pedagogijskim spoznajama u nastavničkom radu aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit
izlaganje
suradničko učenje
pedagoška radionica
slušanje izlaganja, analiza primjera interpretirati mjerila uspješnosti u odgoju i obrazovanju aktivnost u nastavi
pismeni ispit
predavanje
rasprava
slušanje izlaganje, sustavno opažanje i zaključivanje, proučavanje literature i bilježaka razlikovati implicitne i eksplicitne vrijednosti u odgoju aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit
izlaganje
suradničko učenje
modeliranje ponašanja
video
slušanje izlaganja, proučavanje literature i bilježaka, opservacijsko učenje identificirati rizična ponašanja mladih i njihovu prevenciju aktivnost u nastavi
pismeni ispit
predavanje
rasprava
slušanje izlaganja, proučavanje literature i bilježaka razlikovati pozitivističke i funkcionalističke interpretacije obrazovanja aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični zadatak

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1,5 25%
Pismeni ispit 1,5 25%
Pohađanje nastave 1,5 25%
Praktični zadatak 1,5 25%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se podjednako uzima ocjena iz kontinuirano praćenih aktivnosti na nastavi putem kvizova, ocjena praktičnoga zadatka (pedagoške radionice) i pisanog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene. Prepisivanje tijekom ispita kažnjava se oduzimanjem ispita bez mogućnosti ponovnog pisanja i za taj ispit student dobiva ocjenu 0%.

 

 

Obavezna literatura:

1. Bognar, B., i Simel, S. (2013). Filozofska polazišta pozitivne pedagogije. Metodički ogledi, 20(1), 137–168.

2. Bognar, B. (2015). Čovjek i odgoj. Metodički ogledi, 22(2), 9-37.

Dopunska literatura:

  1. Bognar, B., i Lukaš, M. (2016). Ostvarivanje suštinskih promjena u nastavi u sjeni reformi obrazovnog sustava. Život i škola, 62(3), 39-52.
  2. Bognar, B., i Šimić, V. (2014). Creating pupils' internet magazine. U E. Berbić Kolar, B. Bognar, M. Sablić, B. Sedlić (ur.), Challenges in builiding child friendly communities: Proceedings of International conference Zadar 2014, Croatia (str. 1-16). Slavonski Brod: Europe House Slavonski Brod.
  3. Bognar, B. (2017). Ususret promjenama odgojno-obrazovnog sustava. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, 10(11), 143-166.
  4. Bognar, L. (2001). Metodika odgoja. Osijek: Pedagoški fakultet.
  5. Haralambos, M. i Holborno, M. (2002). Sociologija: Teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing. Poglavlje 11, str. 773-882.
  6. Maslow, A. (2000). The Maslow Business Reader (D. C. Stephens, ur.). New York: Wiley. (Poglavlje „A Theory of Human Motivation“)
  7. Miller, A. (1995). Drama djetinjstva. Zagreb: EDUCA.
  8. Neill, A. S. (1999). Škola Summerhill: Novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Sara 93.
  9. Pastuović, N. (1999). Edukologija - integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen.
  10. Polić, M. (1993). Odgoj ili svije(s)t. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
  11. Polić, M. (2015). Razložnost odgoja. Metodički ogledi, 22(2), 165–188.
  12. Rogers, C. R. (1961). On becoming a person: A therapist view of psychotherapy. Boston: Houghthon Mifflin Company. (9, 13, 14, 15 i 19 poglavlje)
  13. Vukasović, A. (1989). Analiza i unapređivanje odgojnog rada. Zagreb: „Zagreb“.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: