Srednjovjekovna filozofija

Upoznati studente s najvažnijim problemima koji su u filozofiji bili zastupljeni od Aurelija Augustina do Dunsa Scota. U skladu s tim, kolegij će obuhvaćati filozofiju srednjovjekovlja: od patristike, preko skolastike, do 14. stoljeća. Cilj je da studenti filozofsko mišljenje koje pripada srednjovjekovlju prepoznaju kao mišljenje koje afirmira filozofiju kršćanstva, odnosno kao razdoblje u kojem filozofsko mišljenje uvelike određuju i pitanja koja pripadaju području teologije. Uz to, cilj je da studenti steknu uvid u filozofske pravce i najvažnije predstavnike srednjovjekovlja, kao i to da, na temelju čitanja i tumačenja, budu upoznati s izvornim filozofskim tekstovima srednjovjekovnih mislilaca.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti važnosti razdoblja kojem pripada filozofija srednjovjekovlja
• naučiti osnovne razlike filozofskog mišljenja srednjovjekovnih mislilaca
• steći sposobnost razumijevanja važnosti dokazi za opstojnost Boga, iz teološke i filozofske perspektive
• objasniti filozofsku relevantnost tomizma i skotizma
• razlikovati osnovne postavke najvažnijih spisa srednjovjekovne filozofije

Početci Srednjega vijeka; Anselmo Canterburyjski; vjera u potrazi za samorazumijevanjem; kritika filozofije na koncu XI. stoljeća; škola u Chartresu u XII. stoljeću: Bernard iz Chartresa; Petar Abelard; utjecaj Aristotela i neoplatonizam; širenje Aristotelovih djela na Zapad; Toma Akvinski; božanska znanost; Pet putova za dokazivanje Božje opstojnosti; tomističke polemike; Duns Scotus; univokni smisao bića; drugi način dokazivanja Božje opstojnosti; pitanje individuacije; nominalizam; Učitelj Eckhart; spekulativni misticizam; od bitka do Božje jedincatosti.

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kontinuiranog praćenja literature (20%), ocjena seminarskog rada (20%), dok 60% konačne ocjene čini završni usmeni ispit.

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(usmeni ispit x 0,6) + (seminarski rad x 0,2) + (kontinuirano praćenje x 0,2).

Primjer izračunavanja ocjene:

usmeni ispit – 4

seminarski rad – 5

kontinuirano praćenje (čitanje literature) - 5

 (4 x 0,6) + (5 x 0,2) + (5 x 0,2) = 2,4 + 1,0 + 1,0 = 4,4

Konačna ocjena 4,4 →  vrlo dobar (4)

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio prisutan na 70% održanih nastavnih sati.

1. Stjepan Kušar (priređivač sveska), Srednjovjekovna filozofija. Hrestomatija filozofije, sv. 2 (Zagreb: Školska knjiga, 1996);
2. Frederik Koplston, Istorija filozofije II. Srednjovekovna filozofija, Augustin – Skot, preveo Jovan Babić (Beograd: BIGZ, 1989);
3. Albert Bazala, »Povijest filozofije u srednjem vijeku«, u: Albert Bazala, Povijest filozofije, sv. 2 (Zagreb: Matica hrvatska 1909), str. 89-181;
4. Branko Bošnjak, »Patristika i skolastika«, u: Branko Bošnjak, Povijest filozofije: Razvoj mišljenja u ideji cjeline, sv. 1 (Zagreb: Matica Hrvatska, 1993), pp. 393-523.

1. Aurelije Augustin, Ispovijesti, preveo Stjepan Hosu (Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1999);
2. Aurelije Augustin, O laži, s latinskoga preveo, izvornik priredio, predgovor i bilješke sastavio: Sinan Gudžević (Zagreb, V.B.Z., 2010);
3. Anselmo Canterburyjski, »De libertate arbitrii« / »O slobodi volje«, u: Anselmo Canterburyjski, Quod vere sit Deus, svezak drugi, prevela i priredila Marina Miladinov (Zagreb: Demetra, 2000), str. 65-113;
4. Petar Abelard, Povijest nevolja; Etika; Pisma Abelarda i Heloize, preveli Veljko Gortan i Vojmir Vinja. Pogovor Branko Bošnjak (Zagreb: Naprijed, 1992);
5. Bonaventura, Tria opuscula, preveli Marije Šikić, OFM i Stjepan Kušar. Priredio Stjepan Kušar (Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2009);
6. Toma Akvinski, Izabrano djelo, izabrao i preveo Tomo Vereš. Drugo znatno prošireno i dotjerano izdanje priredio Anto Gavrić (Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2005);
7. Toma Akvinski, Država, prijevod s latinskog izvornika i bilješke Tomo Vereš, suradnik Matej Jeličić (Zagreb: Globus, 1990);
8. Ivan Duns Škot, Rasprava o prvom principu, priredio i preveo Mile Babić (Zagreb: Filosofska biblioteka Dimitrija Savića, 1997).

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.