Pregled razvoja znanosti o prevođenju

 

Naziv kolegija:
Pregled razvoja znanosti o prevođenju
Šifra ISVU:
50596
Šifra MOZVAG:
TS701/OP06
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Schmidt, Goran
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je upoznati studente s najvažnijim teoretičarima, školama i koncepcijama prevođenja u svijetu od početaka teorije prevođenja u predznanstvenom razdoblju, preko razvoja unutar lingvistike i znanosti o književnosti, do profiliranja u samostalnu znanost o prevođenju 80. i 90. godina prošlog stoljeća.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • protumačiti najvažnije teorije u znanosti o prevođenju
  • usporediti najvažnije teoretičare, škole i koncepcije prevođenja u spomenutom razdoblju
  • procijeniti relativan doprinos navedenih teorija u okviru znanosti o prevođenju
  • vrednovati pojedine ideje, teorije i hipoteze sa stajališta znanosti o prevođenju
  • usvojiti stav da je znanost o prevođenju relevantna

Sadržaj predmeta:

U kolegiju se obrađuju prilozi pojedinih autora i škola razvoju znanosti o prevođenju. Nakon pregleda važnijih priloga teoriji prevođenja u predznanstvenom razdoblju prije i u prvim desetljećima 20. stoljeća, detaljnije će se prikazati razvoj znanosti o prevođenju u 20. stoljeću, tj. sljedeći autori, škole odnosno teorijski koncepti: J. Levý, E. A. Nida, Stylistique comparée, Lajpciška škola, W. Koller, P. Newmark, K. Reiß, teorija skoposa, dekonstruktivizam, deskriptivna translatologija i njezini najvažniji ogranci (npr. Manipulation School, teorija polisistema) i razvoji zadnjih godina (npr. feministička znanost o prevođenju, postkolonijalna translatologija).

Vrste izvođenja nastave:

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje praćenje izlaganja, sudjelovanje u raspravi, sustavno opažanje i zaključivanje protumačiti najvažnije teorije u znanosti o prevođenju kolokvij, seminarsko izlaganje, aktivno sudjelovanje u nastavi
predavanje, seminarsko izlaganje, rasprava praćenje izlaganja i sudjelovanje u raspravi, sustavno opažanje i zaključivanje usporediti najvažnije teoretičare, škole i koncepcije prevođenja u spomenutom razdoblju kolokvij, seminarsko izlaganje, aktivno sudjelovanje u nastavi
rasprava, dijaloška metoda aktivno sudjelovanje u raspravi, sustavno opažanje i zaključivanje procijeniti relativan doprinos navedenih teorija u okviru znanosti o prevođenju aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarsko izlaganje, kolokvij
izdvajanje prednosti i nedostataka, grupna rasprava sudjelovanje, sistematsko zaključivanje, argumentiranje vlastitog stajališta vrednovati pojedine ideje, teorije i hipoteze sa stajališta znanosti o prevođenju aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarsko izlaganje, kolokvij
predavanje, seminarsko izlaganje, rasprava praćenje izlaganja, sudjelovanje u raspravi, sustavno opažanje i zaključivanje usvojiti stav da je znanost o prevođenju relevantna aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarsko izlaganje, kolokvij

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pohađanje nastave, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 1,8 80%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Usmeno izlaganje 0,45 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna ocjena se oblikuje po formuli: (prosječna ocjena iz 2 kolokvija x 0,8) + (usmena prezentacija x 0,2)

Npr. ako student ostvari 75 bodova na prvom kolokviju, 85 bodova na drugom kolokviju i 90 bodova iz usmene prezentacije:

(75 + 85) : 2) x 0,8 =  80 x 0.8 =  64;    90 x 0,2 = 18;    64 + 18 = 82

Dakle, prosječna ocjena iz 2 kolokvija (80 bodova) množi se s 0,8 jer je udio kolokvija u konačnoj ocjeni 80%.

Ocjena iz usmene prezentacije (90 b.)  množi se s 0,2 jer je udio te ocjene u konačnoj ocjeni 20%. Zbrajanjem dobivamo konačnu ocjenu, u ovom slučaju 82 boda.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Korektivni faktor ocjene, npr. ako je student između ocjene vrlo dobar i izvrstan, bit će ukupna aktivnost studenta u okviru kolegija.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Prunč, Erich (2003): Einführung in die Translationswissenschaft. Band 1: Orientierungsrahmen. Graz: Institut für Translationswissenschaft.

ili:

  1. Delisle, Jean / Woodsworth, Judith, eds. (1995): Translators through History. Amsterdam: Benjamins / UNESCO Publishing

 

Dopunska literatura:

  1. Venuti, Lawrence (1995): The Translator´s Invisibility. A History of Translation. London / New York: Routledge.
  2. Nida, Eugene A. (1964): Toward a Science of Translating. With Special Reference to Principles and Procedures Involved in Bible Translating. Leiden: Brill.
  3. Levi, Jiří (1982): Umjetnost prevođenja. Sarajevo: Svjetlost.
  4. Newmark, Peter (1988): Approaches to Translation. New York etc.: Prentice Hall International.
  5. Newmark, Peter (1995): A Textbook of Translation. New York etc.: Phoenix ELT.
  6. Reiß, Katharina (2000): Translation Criticism – The Potentials & Limitations. Manchester: St. Jerome Publishing.
  7. Holmes, James S. (1988): Translated! Papers on Literary Translation and Translation Studies. Amsterdam: Rodopi.
  8. Hermans, Theo, ed. (1985): The Manipulation of Literature. Studies in literary translation. New York: St. Martin Press.
  9. Toury, Gideon (1995): Descriptive Translation Studies and beyond. Amsterdam / Philadelphia: Benjamins.
  10. Bassnett, Susan / Lefevere, André, eds. (1990): Translation, History and Culture. London / New York: Pinter Publishers.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: