Osnove pedagogije

Usvojiti znanstveni pedagogijski sustav kao temelj razumijevanja odgojne prakse, ali i kao temeljnu pretpostavku za mijenjanje i unapređivanje postojeće odgojne prakse.

Usvojiti temeljne pedagogijske pojmove do nivoa praktične primjenjivosti. Usvojeni sustav pedagogijskih spoznaja i formirana umijeća trebaju studente osposobiti za praktičan rad, ali i za organiziranje i provođenje primjenjivih akcijskih istraživanja, u cilju unapređivanja odgojne prakse. Za navedeni cilj i zadatke, studenti će se osposobiti kroz slijedeće sadržaje i oblike.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• opisati temeljne pedagogijske pojmove
• razlikovati teorije odgoja i obrazovanja
• objasniti jednostavnije odgojne probleme
• predložiti postupke s ciljem unapređivanja nekog aspekta odgojne prakse
• stručno raspravljati o različitim pedagoškim temama
• izraditi portfolij u kojemu su sistematizirani sadržaji kolegija pedagogija
• iskazati kolegijalnost i odgovornost tijekom suradnje u timskom i individualnom radu

Pedagogija znanost o odgoju

Odnos naslijeđa i odgoja. Teorije nativizma, empirizma, konergencije i dinamička teorija. Odgoj, socijalizacija, samoaktivnost. Antropološke osnove odgoja. Zakoni filogeneze i ontogeneze u odgoju. Razvoj i maturacija, preuranjivanje i kašnjenje. Bitne odrednice odgoja. Pedagogijska znanost i pedagogijski sustav. Pedagogijska interdisciplinarnost.

Temeljni pedagogijski pojmovi

Sličnosti i razlike između odgoja i socijalizacije. Odgoj, obrazovanje, izobrazba. Intencionalni i funkcionalni odgoj. Nastava. Didaktika i metodike. Učenje i poučavanje. Kurikulum. Učitelj, učenik, roditelj. Savjetovanje, pomoć.

Institucionalni i vaninstitucionalni odgoj

Obitelj, vrtić, škola. Grupa vršnjaka, masovni mediji, slobodno vrijeme i potrošnja. Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Vaninstitucionalni odgojni rad. Odgoj odraslih. Pluralistička socijalizacija.

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

usmeno i pismeno

70 bodova (ili %) 2 kolokvija tijekom semestra ili nakon održane nastave cjeloviti pismeni ispit, 30 bodova ( ili %) seminarska nastava i aktivnosti na seminarskoj Nakon održane nastave bodovi se zbrajaju i ukupan iznos bodova povezuje se s odogovarajućom ocjenom. U slučaju nezadovoljstva ocjenom može se student odlučiti i odgovarati usmeno.

Primjer izračunavanja ocjene:

seminar  – 5

kolokviji –  4

(5 x 0,20) + (4 x 0,80) = 1 + 3.2  = 4.2

Konačna ocjena 4,2 → Vrlo dobar (4)

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i tijekom semestra riješiti 4 kolokvija  kojima se kontinuirano provjerava znanje studenata o usvojenosti i praktičnoj primjenjivosti temeljnih pedagoških pojmova.  Svaki kolokvij  nosi 20 bodova što ukupno čini 80 bodova koji čine ekvivalent 80 % ocjenskom zbiru, kojima se na kraju dodaje  20 % koji pripada ocjeni na seminaru.

Osobna mapa upravljanja razredom vrednovati će se na sljedeći način:

1. Giesecke, H. (1993.), Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa.
2. Gudjons, H. (1994.), Pedagogija-temeljna znanja. Zagreb: Educa. Poglavlje 8, str. 171.-185.
3. Mialaret, G. (1989.), Uvod u edukacijske znanosti. Zagreb: Školske novine. Poglavlja 1 i 2, str. 17.-34.
4. Mijatović, A. (ur.) (1999.), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Poglavlja 1, str. 13.-37; 4 i 5, str. 101.-148; 7, 8, 9 str. 175.-244.

1. Cindrić, M. (1995.), Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Velika Gorica-Zagreb: Persona.
2. Glasser, W. (1994.), Kvalitetna škola. Zagreb: Educa.
3. Marsh, C. (1994.), Kurikulum - temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.
4. Munjiza, E., Peko, A. (2004.), Stavovi mladih prema drugim narodima u multikulturalnoj istočnoj Slavoniji. Napredak, 145 (3): 305.-314.
5. Mušanović, M. (2001.), Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade.
6. Ogbu, J. G. (1989.), Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine.
7. Rosić, V., Zloković, J. (2002,), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju.
8. Rosić, V., Zloković, J. (2003.), Modeli suradnje obitelji i škole. Đakovo: Tempo d.o.o.
9. Redovito pratiti dva pedagoška časopis u Hrvatskoj i po mogućnosti jedan svjetski.

Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.