Etika

Cilj je predmeta da studentima pruži povijesni pregled nastajanja etičkih teorija, i uputiti ih u argumentacijske i dijaloške antiteze u kojima su se artikulirali temeljni etički pojmovi i stavovi.

U izlaganju predmeta etike povezano se koristi povijesni i problemski pristup. Sadržaj predmeta predaje se u cikličnim kolegijima u kojima se povijesni i problemski pristup prepliću tako što se, na mjestima uobličavanja ključnih etičkih kategorija, povijesni slijed u izlaganju proširuje problemskim ekskursima.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• definirati filozofijsku disciplinu Etike kroz povijest i obrazložiti zašto se Etika treba uzimati u ozir kao nauk, a ne  kao znanost!
• opisati povijesno-filozofijske granice etičkih pojmova poput: vrline, moralizma, dobra/zla... kao i aktualnost propitivanja njihove kulturno-filozofijske uloge u suvremenosti
• usporediti filozofijske uvide i procjene antičkog svijeta s modernim;  analizirati u čemu je epohalni preobrat od antike (Aristotel) do moderne etike (Kant)
• argumentirati i polemizirati sa stajališta ETIKE kao nedostatnog horizonta u neovisnom i kritičko-filozofskom promišljanju postojećih lokalnih i globalnih konstelacija suvremenog svijeta; u tom smislu argumentirati za DOPUNU ETIČKOG MIŠLJENJA POLITIČKIM AKTVITETOM 

Uvodno

Vrste etičke refleksije (mitološka, književna, filozofska, teološka, znanstvena, moralizam). Razlikovanje etike i morala. Podrijetlo nazivaka. Etika u sustavu filozofskog mišljenja. Mogućnosti periodizacije.

Antička etika

1. Mitsko književni etički iskazi. Misterije. Orfizam. Moralni nadzori u Ilijadi i Odiseji. Hesiod (pravednost i radišnost; antagonizam i mjera). Tragičari i komediografi.
2. Predsokratovci. Miletska škola (Tales, Anaksimandar, Anaksimen). Pitagora i pitagorejci. Heraklit. Elejska škola (Parmenid, Zenon). Empedoklo. Anaksagora. Demokrit (eutiemija).
3. Sofisti i Sokrat. Sofistika. Suprotnosti prirodnog i zakonitog, zakonitog i pravednog. Moralni relativizam i nihilizam. Pravo slabijeg i pravo jačega. Sokrat u traženju izvjesnosti. Ironija i majeutika. Znanje kao vrlina. Demon kao savjest. Blaženstvo. Sokratovi učenici.
4. Platon. Horizam idejnog pojmovnog svijeta, ideja dobra, najviše dobro. Dijametričke vrline – staleži. Učenje o državi. Pravednost.
5. Aristotel. Odnos prema Platonu. Blaženstvo kao najviše dobro. Slojevi duše i podjela vrlina: etičke i dianoetičke vrline. Vrlina kao sredina. Etika i politika.
6. Epikur. Metafizički atomizam i etički individualizam. Zadovoljstvo kao najviše dobro. Tjelesna i duhovna zadovoljstva. Ideal mudraca. Epikurejci.
7. Stoička škola. Život u skladu s prirodom. Vrline. Učenje o afektima. Pojam dužnosti. Stoički ideal mudraca. Pojam čovječanstva. Učenje o slobodi (Epiktet). Ciceronovo posredovanje stoicizma i grčke filozofije uopće.

    

   Ranokršćanska i srednjevjekovna etika

1. Ranokršćanska etika. Ivanovo evanđelje. Pavlove poslanice. Kristov zakon. Prvi kršćani i ethos zajedništva. Pelagije i Augustin. Augustinovo učenje o slobodnoj volji.
2. Srednjevjekovna etika. Rana skolastika. Abelard. Teološka etika Tome  Akvinskog. Povratak Aristotelu. Virtutes politicae. Prirodni moralni zakon i pozitivni Božji zakon. Nominalizam. Apsolutna Božja moć i sloboda. Teorija dvostruke istine i zasnivanje humanizma.

   Novovjeka etika do Kanta

1. Renesansa. Moral izvan teoloških okvira. Zasnivanje u prirodnom poretku. Montaigne. Condicio humana. F. Bacon. N. Machiavelli. H. Grotius. Prirodno pravo.
2. Etičke rasprave u engleskoj empirističkoj tradiciji. Th. Hobbes. Društveni ugovor. Kembrička škola. J. Locke. Moralni zakonodavci: Bog – država – javno mnijenje. Zakon i sankcije – Shaftsbury. Moral na tlu osjećajnosti. Škotska škola. D. Hume. Moral sense. A. Smith.
3. Metafizička etika racionalizma. R. Descartes. B. de Spinoza. Etika bez slobode. G. W. Leibnitz. Mondaloška etika. Ch. Wolff. Sistematizacija ideja.
4. Prosvetiteljstvo. Priroda i društvo kao etička opreka. Helvetius – Rousseau. Enciklopedisti. Materijalistička etika.

   Kantov kopernikanski obrat u etici

1. Kriticizam i praktična načela. Obrnutost u kritičkom ograničavanju spekulativnog i praktičnog uma. Praktična načela: maksime, praktični propisi i moralni zakon. Materijalna praktična načela. Kategorički imperativ. Hipotetički imperativ.
2. Volja i određenje volje. Volja kao praktični um. Čisti praktični um i formalni način određivanja. Moralni zakon i sloboda. Autonomija i heteronomija. Fakt uma. Dužnost. Moralnost i legalnost.
3. Pretpostavke i konzekvencija moralnog djelovanja. Dualizam osjetilnog i inteligibilnog svijeta. Kauzalitet slobode i kauzalitet čistog praktičnog uma. Dobro i zlo. Paradoks metode. Obrnutost u određivanju najvišeg dobra. Obrnutost moralnog osjećaja. Pojam osobe i carstvo svrha. Postulati čistog praktičkog uma.

    

   Njemački idealizam – sljedbenici i kritičari

1. Fichte. Prevladavanja Kantova dualizma. Ja kao apsolutna autonomija. Tatsache. Tathandlung. Načela i kategorije nauke o znanosti.
2. Hegel. Kritka Kantove etike. Pravo i moral. Sadržajna etika. Volja i sloboda. Moralnost kao stupanj objektivnog duha. Dobro i savjest. Moralnost – običajnost – država.
3. Na crti romantike. Schelling i problem zla. Schleiermacher. Etičko povezivanje prirode i uma.
4. Schopenhauer. Pobijanje normativne etike. Samilost kao moralni princip.
5. Hegelovska ljevica. S. Kierkegaard. Etičko – religiozni individualizam. L. Feuerbach. Načelo osjetilnosti. K. Marx. Moral i otuđenje. Moralna i revolucionarna praksa. Prijepor oko marksističke etike.
6. Kantovo naslijeđe. Novokantovska etika. H. Cohen. P. Natrop. W. Windelband. H. Ricket. Rasprava o etici i socijalizmu. M. Scheler i kritika Kantova  formalizma. Materijalna vrijednosna etika.

   Etički smjerovi u novijoj i suvremenoj filozofiji

1. Utilitarizam. J. Bentham. Načelo dobrobiti. J. St. Mill.
2. Pozitivistička etika. A. Comte. Pozitivna metoda. Etika kao "društvena statika". Moral kao pomirenja egoizma i altuizma.
3. Evolucionistička etika. Ch. Darwin. Teorija evolucije. H. Spencer. Sreća kao cilj evolucije. Načelo napretka. Podvrgavanje morala zakonima održavanja vrste.
4. Kritiza morala. F. Nietzsche. Imoralizam. Moral slabih i moral jakih. Nadčovjek. Nihilizam. Prevrednovanje vrednota.
5. Meta-etika. Analiza moralnih iskaza. Kognitivističke i nekognitivističke teorije.
6. Egzistencijalistička etika. K. Jaspers. Nutarnje i vanjsko djelovanje. J. P . Sartre. Situacija i sloboda. A. Camus. Krišćanski egzistencijalizam.
7. Etička strujanja i posebni pristupi. Religijska etika. Protestantska etika. Komunikativna etika. Ekologijska etika. Znanstveni pristupi moralu. Sociologija morala. Psihologija morala.
8. Suvremeni utilitarizam (konzekvencijalizam)
9. Kontraktualizam
10. Suvremena etika kreposti
11. Feminizam (etika brige)
12. Primijenjena etika

    Etika u hrvatskoj filozofiji

    Etički spisi na latinskom jeziku. Moralne pouke (M. Marulić). Etika i povijest (Gj. Arnold). Apologija kršćanske etike (U. Talija). Neoskolastika (S. Zimmermann). Skica za povijest etike (M. Tkalčić). Kritika moralne svijesti (M. Kangrga). Rehabilitiranje praktične filozofije (A. Pažanin, P. Barišić). Egzistencijalizam (J. Kribl, I. Koprek). Personalizam (J. R. Romić, F. Zenko). Moralnost kazne (I. Primorac). Teorija činjenica (N. Miščević). Pravo i moral (M. Matulović). Etika i odgoj (M. Polić).

predavanja, seminari i radionice

Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata (15%), ocjena iz pismenog kolokvija  (25%), a 60 % konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 60% bodova, pismeni kolokvij 25%, a referat 15% bodova.

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

usmeni ispit nosi 80% ocjene

a referat i seminarski rad nose 20 % ocjene i aktivnosti na nastavi

Primjer izračunavanja ocjene:

usmeni ispit – 4

pismeni kolokvij – 5

referat - 5

 (4 x 0,6) + (5 x 0,25) + (5 x 0,15) = 2,4 + 1,25 + 0,75 = 4,4

Konačna ocjena 4,4 →  vrlo dobar (4)

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 60% bodova, seminarski rad 30%, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10% bodova.

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(usmeni ispit x 0,6) + (seminarski rad x 0,3) + (aktivnost u nastavi x 0,1).

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni tri uvjeta: (1) tijekom nastave pripremio je referat; (2) prihvaćen mu je seminarski rad; (3) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

1. Aristotel, Nikomahova etika (Ili: Platon, Fileb)
2. Immanuel Kant, Kritika praktičkog uma
3. Immanuel Kant, Osnivanje metafizike ćudoređa
4. Hegel: Osnovne crte filozofije prava, Fenomenologija duha (Gospodar i sluga i VIc glava), Sustav ćudoređa - odabrana poglavlja
5. Nicolai Hartmann, Etika (Odabrani dijelovi: str. 102-121., 433-443.,
6. Ernst Tugendhat, Predavanja o etici (Odabrani dijelovi: str. 85-137., 195-227.
7. Nietzsche, S onu stranu dobra i zla, Genealogija morala,
8. Nietzsche, Volja za moć (poglavlje: Kritika morala, str. 132-198).

1.  Platon: Fedon, Protagora, Menon, Država, Zakoni, Fileb
2. Aristotel, Politika
3. Hobbes. Leviathan
4. Spinoza: Etika, Teološko-politički traktat, Politički traktat
5. Rousseau: Društveni ugovor, O podrijetlu nejednakosti
6. Kant: Kritika čistog uma, Um i sloboda, Metafizika ćudoređa
7. Fichte: Odabrane filozofske rasprave, Osnova cjelokupne nauke o znanosti
8. Hegel: Osnovne crte filozofije prava, Fenomenologija duha (Gospodar i sluga i VIc glava), Sustav ćudorednosti
9. Mill: O slobodi, Utilitarizam
10. Nietzsche. Volja za moć, Genealogija morala, S onu stranu dobra i zla
11. Scheler: Položaj čovjeka u kozmosu
12. Manheim: Ideologija i utopija
13. Sartre: Egzistencijalizam je humanizam
14. Camus: Mit o Sizifu, Pobunjeni čovjek
15. Weber: Protestantska etika i duh kapitalizma
16. Fromm: Bijeg od slobode, Zdravo društvo, Čovjek za sebe
17. Gehlen: Čovjek
18. Suhodolski: Moderna filozofija čovjeka
19. Horkheimer-Adorno: Dijalektika prosvetiteljstva
20. Kangrga: Etički problem u djelu K. Marxa, Etika i sloboda, Razmišljanja o etici, Smisao povijesnog, Etika ili revolucija, Praksa, vrijeme, svijet, Etika
21. Schelling: O bitstvu slobode
22. Schopenhauer: Svijet kao volja i predožba
23. Bloch: Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo
24. Cipra: Misli o etici
25. Reale: Sokrat
26. Nietzsche. Volja za moć, Genealogija morala