Povijest hrvatskoga gramatičkog sustava

 

Naziv kolegija:
Povijest hrvatskoga gramatičkog sustava
Šifra ISVU:
173983
Šifra MOZVAG:
HJZ02
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ćurak, Silvija
30
0
0
Sesar, Matea
0
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente s povijesnim razvojem hrvatske fonologije, akcentuacije, morfologije, sintakse i leksikologije. Time će studenti dobiti temeljna znanja iz razvoja hrvatskoga gramatičkog sustava, a bit će im olakšano i razumijevanje hrvatskih tekstova starijih razdoblja. Cilj je kolegija i upoznavanje studenata sa suvremenom metodologijom dijakronijskoga pristupa proučavanju hrvatskoga jezika. Osposobljuje studente za samostalan teorijski rad, za kritički i stvaralački odnos spram jezične teorije. Kolegij također studente upoznaje s praktičnim oblicima rada, sa suvremenim sredstvima i pomagalima koja se upotrebljavaju pri analizi starih tekstova, npr. računalna obrada teksta, izrada čestotnika i sl.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • analizirati stare hrvatske tekstove,
  • definirati nazivlje iz hrvatske povijesne gramatike,
  • usporediti razvoj hrvatskoga naglasnoga, fonološkoga, morfološkoga i sintaktičkog sustava sa sustavima drugih jezika,
  • prepoznati narječnu stilizaciju starih hrvatskih tekstova.

Sadržaj predmeta:

  • Pregled povijesti hrvatske fonologije
  • Pregled povijesti hrvatskoga naglasnog sustava
  • Pregled povijesti hrvatske morfologije
  • Pregled povijesti hrvatske sintakse
  • Pregled povijesti hrvatske leksikologije
  • Opis starohrvatskoga morfološkog i sintaktičkog sustava na temelju usporedne metode
  • Razvoj hrvatskih pisama

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, analiza literature i primjera, razgovor, sustavno opažanje i zaključivanje analizirati stare hrvatske tekstove usmeni kolokvij
pismeni ispit
aktivnost studenata na nastavi
predavanje slušanje izlaganja, razgovor definirati nazivlje iz hrvatske povijesne gramatike pismeni ispit
vježba
radionica
sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera, razgovor usporediti razvoj hrvatskoga naglasnoga, fonološkoga, morfološkoga i sintaktičkog sustava sa sustavima drugih jezika aktivnost studenata u nastavi
usmeni kolokvij
pismeni ispit
samostalni istraživački zadatak
diskusija
sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera, izlaganje naučenog, razgovor prepoznati narječnu stilizaciju starih hrvatskih tekstova usmeni kolokvij
pismeni ispit
samostalno istraživanje
završno izvješće

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 2 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Usmeni ispit 1,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzima ocjena ostvarena iz usmenog kolokvija i ocjena iz završnoga pismenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog kolokvija, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Student/ica je ostvario/la ocjenu 4 iz usmenog kolokvija i 3 iz završnoga pisanog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena iz usmenog kolokvija x 0,3) + (ocjena iz završnoga pisanog ispita x 0,7).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1,2 + 2,1 = 3,3 = 3.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).

Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) položio/la je usmeni kolokvij; (2) bio/la je nazočan/na na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni:

  • redovito pohađati predavanja i vježbe (dopuštena najviše tri izostanka),
  • položiti usmeni kolokvij,
  • položiti pismeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1.  Ljiljana Kolenić, Pogled u strukturu hrvatske gramatike: od Kašićeve do Tkalčevićeve, Pedagoški fakultet, Osijek, 2003.
  2.  Milan Moguš, Fonološki razvoj hrvatskoga književnog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1971.
  3. Milan Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Globus, Zagreb, 1995.

Dopunska literatura:

  1. Lukežić, Iva: Prilog raspravi o genezi hrvatskih narječja, Fluminensia , Rijeka 1996., 223-236.
  2. Stolac, Diana: Sintaksa Bartola Kašića, Fluminensia 3, Rijeka 1991., 169-175.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: