Arhitekti Dubrovačke Republike

U sklopu kolegija cilj je studente upoznati s glavnim protagonistima u povijesti gradogradnje Dubrovnika kroz cijelo razdoblje trajanja Dubrovačke Republike (od 1358. do 1808.). Na dubrovačkim primjerima studenti će imati priliku pratiti povijest oblikovanja arhitektonske struke, povijest naručitelja, u ovom slučaju – države te povijest gradnje odabranih arhitektonskih projekata i to s ciljem upoznavanja s arhitektonskom terminologijom određenih razdoblja. Kroz komparacije dubrovačkih s tijelima venecijanske vlade upoznat će način upravljanja u obje republike te steći znanja o procesima odlučivanja u slučaju državnih narudžbi u polju arhitekture.

Osim toga, cilj je studente upoznati s literaturom suvremenika zlatnog doba Dubrovnika odnosno doba intenzivnih gradnji u 15. st.,  (Filip de Diversis, Opis slavnog grada Dubrovnika,) kao i s primarnim izvorima suvremenika intenzivnih gradnji koje su uslijedile nakon velike trešnje 1667.  (pisma opata Stjepana Gradića) kako bi dobili širi uvid u socio-ekonomske prilike određenih razdoblja Dubrovačke Republike koji su uvjetovali intenzitet gradnje u Dubrovniku, a time i uvoz stranih arhitekata.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• opisati procese u naručivanju javne arhitekture
• objasniti funkcioniranje gradilišta u određenim povijesnim razdobljima
• prepoznati primjere dubrovačke sakralne i profane arhitekture čiji je naručitelj Republika
• prepoznati arhitekturu s područja Apeninskog poluotoka koja je u određenim slučajevima služila kao model graditeljima grada Dubrovnika ili naručitelju
• analizirati razvoj arhitektonske struke i imenovati protagoniste koji su u Dubrovačkoj Republici djelovali kao državni arhitekti
• koristiti pisane izvore i literaturu o gradnji u Dubrovniku kao pomoć pri analizi i vrednovanju dubrovačke arhitekture koristiti terminologiju iz povijesti arhitekture

Sadržaj predmeta obuhvaća široko povijesno razdoblje u kojem je Dubrovačka Republika djelovala kao naručitelj javnih (profanih i sakralnih) građevina.

Predmet se bavi prikazivanjem Dubrovačke Republike kao naručitelja i to u komparaciji s Venecijanskom Republikom: vladajuća tijela obje republike bila su oblikovana u tri vijeća iz kojih proizlaze i odluke o gradnji; trgovački odnosi dviju republika uvjetovali su njihove odnose i na brojnim drugim razinama uključujući i uvoz arhitekata s Apeninskog poluotoka.

Kolegij obrađuje graditelje i arhitekte koji su u Dubrovniku djelovali kao državni službenici prije velikog potresa 1667. (Onofrio della Cava, Petar Andrijić, Michelozzo Michelozzi) kao i one koji su djelovali u obnovi Dubrovnika nakon Velike trešnje (Francesco Cortese, Paolo Andreotti, Tomaso Napoli, Ilija Katičić). Bit će pojašnjeni njihovi odnosi s naručiteljem, funkcioniranje gradilišta te utjecaj koji su ostavili na oblikovanje dubrovačke arhitekture u određenim razdobljima koja će se i formalno analizirati tijekom seminarskih sati (Onofrijeve fontane, Stradun s fasadama općinskih kuća okrenutih na ulicu, Knežev dvor, Sponza, samostani, crkva sv. Vlaha, katedrala, isusovačka crkva i kolegij).

Osim upoznavanja dubrovačke arhitekture i urbanizma kolegij će se baviti i izučavanjem primarnih i sekundarnih povijesnih izvora iz kojih saznajemo o ekonomskim i kulturološkim prilikama u samoj Dubrovačkoj Republici a koje su neodvojive od procesa gradogradnje.

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, terenska nastava, mentorski rad, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Zalaganje studenata za vrijeme diskusije na predavanjima i seminarima, kolokviji, pismeni ispit te seminarski rad.

Ukupna ocjena nastaje kao zbroj sljedećih elemenata:

10% pohađanje nastave i aktivnost

10% seminarski rad

80% kolokviji (ili pismeni ispit)

1. Robin Harris, Dubrovnik, a History, London, 2003.
2. Filip de Diversis, Opis slavnog grada Dubrovnika, ur. i prev. Zdenka Janeković Roemer. Zagreb: Dom i svijet, 2004.
3. Grujić, Nada, Kuća u gradu, Dubrovnik, 2013. (odabrana poglavlja)
4. Katarina Horvat-Levaj, Barokne palače u Dubrovniku, Zagreb-Dubrovnik, 2001. (odabrana poglavlja)
5. Marija Planić-Lončarić, Planirana izgradnja na području Dubrovačke Republike. Zagreb: Centar za povijesne znanosti, Odjel za povijest umjetnosti, 1980. (odabrana poglavlja)
6. Milan Prelog, „Dubrovački Statut i izgradnja grada (1272-1972),“ Peristil 14-15 (1971-1972): 81-94.

7.  Zlatno doba Dubrovnika, ur. Ante Sorić (Zagreb, Dubrovnik 1987.), katalog izložbe (odabrana poglavlja)

    

    

1. Cvito Fisković, Prvi poznati dubrovački graditelji. Dubrovnik: JAZU, 1955.
2. Cvito Fisković, Naši graditelji i kipari XV i XVI stoljeća u Dubrovniku. Zagreb: Matica hrvatska, 1947.
3. Cvito Fisković, NašIi graditelji i kipari XV i XVI stoljeća u Dubrovniku. Zagreb: Matica hrvatska, 1947.
4. Nada Grujić, „Onofrio di Giordano della Cava i Knežev dvor u Dubrovniku“, Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske, ur. P. Marković e J. Gudelj, Zagreb, 2008, 9-50.17.
5. Katarina Horvat-Levaj, „Tommaso Napoli u Dubrovniku“, u Umjetnički dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću, ur. V. Marković e I. Prijatelj-Pavičić, Split, 2007., 31-52.
6. Katarina Horvat-Levaj, „Ilija Katičić u baroknoj obnovi Dubrovnika i Perasta – nove spoznaje o životu i djelu dubrovačkog graditelja i klesara“, Anali Zavoda za povijesne znansti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, 44 (2006.) 189-218.
7. Katarina Horvat-Levaj e R. Seferović, „Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku“, Radovi IPU, 27 (2003.), 163.-168
8. Katarina Horvat-Levaj, „Francesco Cortese – projektant palače Zamanja u Dubrovniku (1669.)“, Peristil, 45 (2002.), 107-122.
9. Jasenka Gudelj, Anita Ruso, „Tiskani traktati o arhitekturi u Dubrovniku“, Peristil, 56 (2013), 101-112.23.
10. Jasenka Gudelj, “Henrico Zucalli in Rome: new archival evidence”, Kunstchronik, 1, (January 2014), 2-8.24.
11. Tanja Trška Miklošić, „Neostvareni projekt isusovačke crkve i kolegija (1659.) u Dubrovniku“, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 33 (2009.),125–140.
12. Vladimir Marković, „Pietro Passalacqua u Dubrovniku“, Peristil, 24 (1981.), 95-114.

Razgovor sa studentima za vrijeme seminara te završna evaluacija na kraju semestra. Studentska anketa.

Pohađanje predavanja i seminara. U sklopu kolegija bit će dva kolokvija. Na kraju kolegija potrebno je predati seminarski rad kako bi se stekao uvjet za izlazak na pismeni ispit (pismeni ispit može biti zamijenjen pozitivno ocijenjenim kolokvijima).