Pripovjedne reprezentacije invaliditeta

Cilj predmeta je upoznati studente s istraživanjima invaliditeta u humanističkim znanostima, predstaviti teorijske pretpostavke za proučavanje invaliditeta kao identiteta, kao i odnos umjetnosti prema kulturnom i društvenom kontekstu te  konačno  osposobiti studente za samostalnu analizu pripovijesti u kontekstu invaliditeta

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći: 

1. objasniti značajke istraživanja identiteta i invaliditeta u humanističkim znanostima
2. opisati ulogu medija u tvorbi identitetnih kategorija
3. razlikovati čitanja pripovijesti s obzirom na kategoriju invaliditeta
4. analizirati pripovjedni tekst s obzirom na kategoriju identiteta i invaliditeta
5. procijeniti važnost uvažavanja različitosti i drugosti u društvenom kontekstu

Do početka devedesetih godina dvadesetog stoljeća rasprave o invalidnosti vodile su se najčešće unutar područja medicine, psihologije i socijalnoga rada ili eventualno u dijalogu tih disciplina. Danas se taj dijalog intenzivirao, ali i proširio na područje drugih znanosti i struka, slijedom čega se razvio i socijalni model invalidnosti, glavna teza kojega je: invalidnost, odnosno tjelesno ili psihičko oštećenje nesumnjivo je ograničenje funkcionalnosti za svakoga pojedinca, međutim, invaliditet nastaje i kao rezultat društvenih procesa.  Pripovijedanje (u književnosti, teatru, na filmu, u vizualnim i izvedbenim umjetnostima i drugdje) otvara kao moćan medija oblikovanja estetičkih, etičkih i političkih reprezentacija invaliditeta. Umjetnost je kao medij "posredovan" način iskustva, predstavlja "mogući svijet" i potencijalno ogledalo zbilje, a  umjetnost ima potencijal da segne do široke i raznolike populacije, da dokumentira i oblikuje stavove, ona je medij pogodan za tvorbu pojedinačnih i kolektivnih identiteta. Tragom takvoga shvaćanja autori poput Rosemarie Garland-Thomson, Lennarda Davisa, Davida T. Mitchella, Allice Hall, Michaela Bérubéa, Sharon L. Snyder i drugih, oslanjajući se na teze Judith Butler i Michela Foucaulta, analiziraju i interpretiraju književne i druge kulturne i društvene reprezentacije invaliditeta, promatraju metafore koje se vežu uz invaliditet, detektiraju stereotipe o invaliditetu i propituju mogućnosti njihova nadilaženja. S aspekta drugosti, manjinskog identiteta, stigme, stereotipa čitat će se i analizirati reprezentacije invaliditeta u književnosti, kazalištu, filmu, stripu, marketinškim porukama.

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, mentorski rad, samostalni zadatci

Pismeni/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta seminarskim izlaganjem, seminarskim radom i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog izlaganja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta seminarskim izlaganjem, seminarskim radom i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog izlaganja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito pohađanje nastave prati se na temelju evidencija o sudjelovanju studenata na nastavi. Studenti su dužni aktivno sudjelovati na nastavi, redovito čitati teorijsku literaturu, sudjelovati u raspravi i, naposljetku, izraditi i prezentirati seminarski rad. Provjera teorijskih znanja na pisanom ispitu.

• Davis, Lennard, J. ur. The Disability Studies Reader, Routledge, 2014.
• Hall, Alice, Literature and disability. Routledge, 2016.
• Lukić, Darko, Uvod u primijenjeno kazalište: čije je kazalište, Leykam International, Zagreb, 2016.

Peternai Andrić, Kristina, Pripovijedanje, identitet, invaliditet, Meandarmedia, Zagreb, 2019.

• Adams, Rachel ur., Keywords for Disability Studies, Benjamin Reiss and David Serlin, NYU Press, 2015

• Barnes, C., Mercer, G. „Disability culture: assimilation or inclusion?“, u: Albrecht, G.L., Seelman, K., Bury, M. ur., Handbook of Disability Studies, London and New Delhi: Sage publications Inc. (2001): (str. 515-534).
• Bérubé, Michael, Disability and Narrative, PMLA Vol. 120, No. 2 (Mar., 2005), str. 568-576.

• Biti, Vladimir (2000) Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Matica hrvatska: Zagreb.
• Butler, Judith P., Excitable Speech: A Politics of the Performative. New York. 1997.
• Butler, Judith, Nevolje s rodom: Feminizam i subverzija identiteta, Ženska infoteka, Zagreb, 2000.
• Cooper Albright, Ann (1003) „Kretanje razlikom: ples i drukčije sposobna tijela“. U: Korpografije: 20 godina Tjedna suvremenog plesa, ur. Nataša Govedić, Hrvatski institut za ples i pokret, Zagreb

• Couser, G. Thomas,  Disability, Life Narrative, and Representation, PMLA, 2005, 120, 2, str. 602-606. Gartner, Alan, Joe, Tom, ur., Images of the Disabled, Disabling Images, New York, Praeger, 1987.

• Davis, Lennard J. Enforcing Normalcy: Disability, Deafness, and the Body, Verso, 1995.
• Dolmage, Jay Timothy, Disability Rhetoric, Syracuse University Press, 2014.
• Du Gay, Paul, Evans, Jessica i Redman, Peter, ur. Identity: a reader, London, Thousand Oaks, New Delhi, 2005.
• Dunn, Dana S., Burcaw, Shane, Disability identity: Exploring narrative accounts of disability. Rehabil Psychol. (2013) 58(2):148-57. doi: 10.1037/a0031691.
• Dyer, Richard, The Matter of Images: Essays on Representation. London, Routledge, 1993.
• Foucault, Michel, Les Anormaux. Cours au Collège de France, 1974-1975,  Le Seuil 1999. (Nenormalni, Novi Sad, Svetovi, 2002.)
• Foucault, Michel, Nadzor i kazna: rađanje zatvora, Informator, Zagreb, 1994.
• Foucault, Michel, Znanje i moć, Globus, Zagreb, 1994.
• Foucault, Michel,Velika strankinja. A propos književnosti, Meandar, Zagreb, 2018.
• Franks, Beth, „Gutting the Goldem Goose: Disability in Grimms' Fairy tales“, u: Wilson and Lewiecki-Wilson, Embodied Rhetorics, Disability in Language and Culture, Southern Illionis University Press, 2001. str 244-260.
• Garland-Thomson Rosemarie, „Feminist Disability Studies“, Signs, 2005, 30, 2 str. 1557-1587.
• Goffman, Erving, Stigma. Notes on the Management of Spoiled Identity, Penguin, 1986. (Stigma. Zabeleške o ophođenju sa narušenim identitetom, Mediteran Publishing, Novi Sad, 2009.)
• Green, Gill. The End of Stigma? Changes in the Social Experience of Long-Term Illness. London. 2009.
• hooks, bell, “Choosing the Margin as a Space of Radical Openness”, Framework: The Journal of Cinema and Media, 1989, 36, str. 15-23.
• Lauren Marino, „Speaking for others“, Macalester Journal of Philosophy, 2005, 14, I1, str. 35–45.
• Link, Bruce G., Phelan Jo C.  „Conceptualizing Stigma Source“, Annual Review of Sociology, 2001, 27, str. 363-385.
• Longmore, P. Screening Stereotypes: Images of Disabled People in Television and Motion Pictures. In: Images of the Disabled, Disabling Images. Ed. Gartner, A., & Joe, T. London. Praeger, 1987, str. 65-78.
• Lucy Burke, „Introduction: Thinking about Cognitive Impairment“, Journal of Literary & Cultural Disability Studies, 2008, 2, 1 https://doi.org/10.3828/jlcds.2.1.1

• McRuer, Robert, Berube, Michael, Crip Theory: Cultural Signs of Queerness and Disability, NYU Press, 2006.

• Mitchell,  David T., Snyder,  Sharon L., Narrative Prosthesis: Disability and the Dependencies of Discourse, University of Michigan Press, 2001.
• Osteen, Mark, Autism and Representation,Routledge, New York, 2008.
• Peternai Andrić, Kristina, Pripovijedanje, identitet, invaliditet, Meandarmedia, Zagreb, 2019.
• Shildrick, Margrit, Embodying the Monster: Encounters with the Vulnerable Self, SAGE Publications, 2002.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Praćenje napredovanja studenta. Sveučilišna anketa.