Suvremena svjetska književnost

Temeljni je cilj kolegija studentima pružiti uvid u suvremenu svjetsku književnu produkciju. Eklektički osmišljen korpus lektirnih naslova bit će motren iz vizure suvremenih književnih te kulturalnih teorija i fenomena. Osim toga, studenti će se upoznati s osobitostima modernističkih razdoblja (esteticizam, avangarda, kasni modernizam, postmodernizam). Kad je posrijedi žanrovska problematika, s obzirom na to da je riječ o razdoblju u kojem produkcija romana znatno premašuje ostale žanrove, pozornost će u velikoj mjeri biti posvećena romanu, odnosno njegovu razvojnom putu.

Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:

• opisati temeljne karakteristike razdobljâ epohe modernizma te najutjecajnije pravce,
• primijeniti stečena znanja o suvremenim kulturološkim fenomenima,
• opisati razvojni put romana u povijesnome slijedu,
• analizirati književno djelo na temelju uvida u relevantnu teorijsku literaturu.

1. Esteticizam. Simbolizam. Artificijelnosti i kult umjetnosti (Ch. Baudelaire, Lautréamont, J. Moréas, S. Mallarmé, P. Verlaine, M. Maeterlinck).
2. Igra pripovjedačkim perspektivama. Temporalnost u modernom romanu (J. Conrad, Srce tame). Performacijska dimenzija romana (J. Conrad, Lord Jim).
3. »Obnova romana«. Roman struje svijesti. Fikcija kao zbilja (M. Proust). Dezintegracija realističnog romana. Fragmentarnost modernog romana. Lik kao ploha pamćenja (R. M. Rilke, Zapisi Maltea Lauridsa Briggea).
4. Avangarda i dekadencija. Avangarda i tradicija. Avangardno osvajanje izvanestetskog prostora. Avangardni pravci. Pluralizam koncepcija i modela (F. Kafka, Zamak).
5. Kasni modernizam. Pokušaj obnove realistične književne tehnike. Susret s filozofijom i znanošću. Povratak velikim temama (Bulgakov, Majstor i Margarita, T. Mann, Čarobna gora). Egzistencija i identitet (Meša Selimović, Derviš i smrt).
6. Egzistencijalizam. Filozofija egzistencijalizma (J. P. Sartre, A. Camus). Kazalište apsurda (S. Beckett, E. Ionesco).
7. »Izgubljena generacija« (G. Stein, E. Pound, E. Hemingway, F. S. Fitzgerald, T. S. Eliot...). »Tvrdo kuhana proza«. Moderni realizam. Stil novinske reportaže (E. Hemingway). Proza u trapericama (J. Salinger).
8. Protuslovlje. Prekomjernost. Permutacija. Status autora, pripovjedača i lika (S. Beckett, Moloy).
9. Novi povijesni roman (M. Yourcenar, Hadrijanovi memoari, H. Broch, Vergilijeva smrt). Granice života i umjetnosti. Permutacija (J. Fowles, Ženska francuskog poručnika). Granice žanra u postmodernističkoj književnosti. »Idealni« čitatelj. Roman-leksikon. Teorija recepcije (M. Pavić, Hazarski rečnik).
10. Novo shvaćanje tradicije, odnos visoke i niske književnosti, skepticizam, relativizam (U. Eco, Ime ruže, M. Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja).
11. Polifonija značenja. Ironijsko propitivanje tradicije (J. L. Borges, Aleph). Intertekst. Intertekstualnost. Citatni dijalog (J. M. Coetzee, Gospodin Foe)
12. Utopija, antiutopija, distopija. Cyberpunk. (G. Orwell, R. Bradbury, A. Huxley, B. Bethke, Matrix).
13. Književnost u i o egzilu. Postkolonijalna književnost. (S. Rushdie, Djeca ponoći). Kolonijalni i postkolonijalni prostor (I. Andrić, Travnička hronika).
14. Queer književnost. Autofikcija (H. Guibert, Mauzolej ljubavnika). Feministička književnost: Između »domaćeg anđela« i »luđakinje u potkrovlju« (V. Woolf, Prema svjetioniku).
15. Trivijalna književnost (J. Collins, Svijet je pun oženjenih muškaraca). Camp i kič. Camp kao oblik priopćavanja Drugosti. Perverzija, inverzija i subverzija prema kiču i campu. Chick-lit. Postfeminizam (C. Bushnell, Seks i grad).

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena za aktivnost, ocjena iz seminarskoga rada, pisanih provjera znanja te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10'% konačne ocjene čini ocjena za aktivnost, 20% iz seminarskoga rada, 40% iz pisanih provjera znanja te 30% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

• položiti dvije pisane provjere znanja,
• za prolaznu je ocjenu na svakom kolokviju potrebno je ostvariti 60% bodova,
• pripremiti i prezentirati seminarski rad,
• aktivno sudjelovati na nastavi što, među ostalim, podrazumijeva i redovito čitanje lektirnih naslova i preporučenih tekstova s popisa dopunske literature,
• redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu (dopuštena najviše tri izostanka).

1. Dubravka Oraić Tolić, Paradigme 20. stoljeća: avangarda i postmoderna, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.
2. Milivoj Solar, Laka i teška književnost, u knjizi, Laka i teška književnost: predavanje o postmodernizmu i trivijalnoj književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
3. Viktor Žmegač, Problematika postmoderne: vedrina rezignacije, u knjizi: Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004, str. 437–494.
4. Viktor Žmegač, Strast i konstruktivizam duha: temeljni umjetnički pokreti 20. stoljeća, Matica hrvatska, Zagreb, 2015.

Lektira

1. Chinua Achebe, Svijet se raspada
2. Ivo Andrić, Travnička hronika
3. Antologija moderne poezije zapadnog kruga: od Baudelairea do danas
4. Samuel Beckett, Moloy
5. Jorge Luis Borges, Aleph
6. Ray Bradbury, Fahrenheit 451
7. Bertol Brecht, Život Galilejev
8. Mihail Bulgakov, Majstor i Margarita
9. Candace Bushnell, Seks i grad
10. Italo Calvino, Ako jedne zimske noći neki putnik
11. Albert Camus, Mit o Sizifu
12. Paolo Coelho, Alkemičar
13. J. M. Coetzee, Gospodin Foe
14. Jackie Collins, Svijet je pun oženjenih muškaraca
15. Joseph Conrad, Srce tame
16. Joseph Conrad, Kapetan Jim
17. Umberto Eco, Ime ruže
18. T. S. Eliot, Pusta zemlja
19. John Fowles, Ženska francuskog poručnika
20. Jean Genet, Gospa od Cvijeća
21. André Gide, Krivotvoritelji novca
22. Günter Grass, Limeni bubanj
23. David Grosmann, Vidi pod: ljubav
24. Hervé Guibert, Mauzolej ljubavnika
25. Ernest Hamingway, Kome zvono zvoni
26. Knut Hamsun, Skitnica
27. Hermann Hesse, Stepski vuk
28. Aldous Huxley, Vrli novi svijet
29. Eugène Ionesco, Stolice
30. Alfred Jarry, Ubu
31. James Joyce, Portret umjetnika u mladosti
32. Franz Kafka, Zamak
33. Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih
34. Milan Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja
35. Thomas Mann, Čarobna gora
36. Haruki Murakami, Norveška šuma
37. Gabrijel Garcia Marquez, Sto godina samoće
38. Vladimir Nabokov, Lolita
39. George Orwell, 1984
40. Orhan Pamuk, Zovem se Crvena
41. Milorad Pavić, Hazarski rečnik
42. Salmon Rushdie, Djeca ponoći
43. Perse Saint-John, Anabaza
44. Jerome David Salinger, Visoko podignite krovnu gredu, tesari
45. Jean-Paul Sartre, Mučnina
46. Meša Selimović, Derviš i smrt
47. Bruno Schulz, Dućani cimetne boje
48. Magda Szabo, Vrata
49. Jiri Šotola, Pile na ražnju
50. J. R. R. Tolkien, Gospodar prstenova
51. Virginia Woolf, Prema svjetioniku
52. Marguerite Yourcenar, Hadrijanovi memoari

Napomena: Predložen je širi popis lektirnih naslova. Popis obveznih naslova (25) bit će definiran u dogovoru sa studentima.

1. Silvio DʼAmico, Povijest dramskog teatra, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1972.
2. Miroslav Beker, Povijest književnih teorija, Liber, Zagreb, 1979.
3. Miroslav Beker, Suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
4. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
5. Peter Bürger, Teorija avangarde, Antibarbarus, Zagreb, 2007.
6. Matei Calinescu, Lica moderniteta: avangarda, dekadencija, kič, Stvarnost, Zagreb, 1988.
7. Didier Colin, Rječnik simbola, mitova i legendi, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
8. Terry Eagleton, Ideja kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.
9. Terry Eagleton, Teorija i nakon nje, Algoritam, Zagreb, 2005.
10. Terry Eagleton, Nevolje sa strancima: etička studija, Algoritam, Zagreb, 2011.
11. Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1986.
12. Hugo Friedrich, Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb, 1969.
13. Ihab Hassan, Komadanje Orfeja, Globus, Zagreb, 1992.
14. Petr Semenovič Kogan, Historija zapadnoevropske književnosti, »Veselin Masleša«, Sarajevo, 1954–1958.
15. Zoran Kravar, Antimodernizam, AGM, Zagreb, 2003.
16. Zdenko Lešić, Feministička teorija i kritika, u knjizi: Suvremena tumačenja književnosti i književnokritičko naslijeđe XX. stoljeća, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2007. (http://knjizevnarijec.blogger.ba/arhiva/2011/08/24/2846896)
17. Zdenko Lešić, O postkolonijalnoj kritici, o Edwardu Saidu i drugima, u knjizi: Nova čitanja – poststrukturalistička čitanja, Buybook, Sarajevo, 2002, str. 96–109.
18. David Lodge, Načini modernog pisanja: metafora, metonimija i tipologija, Globus, Zagreb, 1998.
19. Jean-François Lyotard, Postmoderna protumačena djeci, »August Cesarec«, Zagreb, 1999.
20. Sanja Muzaferija, Od kiča do Campa. Strategije subverzije, Meandar, Zagreb, 2008.
21. Dubravka Oraić-Tolić, Teorija citatnosti, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1990.
22. Gajo Peleš, Tumačenje romana, ArTrezor, Zagreb, 1999.
23. Renato Poggioli, Teorije avangardne književnosti, Nolit, Beograd, 1975.
24. Povijest svjetske književnosti u osam knjiga, Mladost, Zagreb, 1977.
25. Edward Said, Razmišljanja o egzilu. ( http://www.zarez.hr/clanci/razmisljanja-o-egzilu)
26. Tamsin Spargo, Foucault i queer teorija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
27. Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti: kratki pregled, Golden marketing, Zagreb, 2011.
28. Milivoj Solar, Laka i teška književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
29. Milivoj Solar, Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
30. Milivoj Solar, Mit o avangardi i mit o dekadenciji: aspekti tumačenja proze dvadesetog stoljeća, Nolit, Beograd, 1985.
31. Boris Škvorc, Postkolonijalno ʼstanje stvariʼ: drugi kao okvir i/ili strano tijelo u vlastitom korpusu, Topografia tozsamosci, Unywerzitet Im Adama Mickiewitza w Poznaniu. Seria Filologia Slowianska 29, 2012, str. 11–23.
32. Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.
33. Elizabeth Wright, Lacan i postfeminizam, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
34. Viktor Žmegač, Povijest njemačke književnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2003.
35. Viktor Žmegač, Težišta modernizma: od Baudelairea do ekspresionizma, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1986.
36. Viktor Žmegač, Istina fikcije: njemački pripovjedači od Thomasa Manna do Günthera Grassa, Znanje, Zagreb, 1982.

Studentska anketa.