Padežna značenja

 

Naziv kolegija:
Padežna značenja
Šifra ISVU:
174748
Šifra MOZVAG:
HJDO01
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rišner, Vlasta
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente s različitim padežnim značenjima, prijedložnim i besprijedložnim izrazima, kao i odnosima između nadređenih i podređenih riječi u sintagmama. Cilj je predmeta i osposobiti studente za samostalnu usporedbu padežnih značenja u građi koja pripada različitim stilovima, kao i razviti njihovu sposobnost opisa utemeljena na znanstvenoj metodologiji te zaključivanja o smjeru razvitka hrvatskoga padežnoga sustava.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • razlikovati određenicu (nadređenu riječ) i odrednicu (podređenu riječ),
  • analizirati dimenzionalna i nedimenzionalna značenja,
  • usporediti značenjske veze među padežima,
  • opisati sva padežna značenja u izdvojenu tekstu, bez obzira na stilsku pripadnost,
  • razlikovati padežna značenja prema sintaktičkim ulogama,
  • uspoređivati morfološku, sintaktičku i semantičku literaturu vezanu uz padežna značenja,
  • argumentirano opisati smjer razvitka hrvatskoga padežnoga sustava.

Sadržaj predmeta:

  • Sintagma, određenica i odrednica
  • Prijedložni i besprijedložni izrazi, dimenzionalna i nedimenzionalna značenja prijedloga
  • Padežna značenja; nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instrumental
  • Puni (središnji) i periferni padeži
  • Značenja atributa
  • Gramatička sinonimija i homonimija

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje
radionica
samostalni zadatak
slušanje izlaganja, analiza primjera, sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenog, vježbanje razlikovati određenicu (nadređenu riječ) i odrednicu (podređenu riječ) aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
usmeni ispit
seminarski rad
samostalni istraživački zadatak
analiza primjera, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema, oblikovanje seminarskog rada analizirati dimenzionalna i nedimenzionalna značenja aktivnost studenata u nastavi
seminarski rad
kolokvij
radionica
mentorski rad
rasprava
analiza primjera, sustavno opažanje i zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema, usmeno izlaganje, rasprava usporediti značenjske veze među padežima aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
radionica
seminarski rad
rasprava
analiza primjera, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema, oblikovanje seminarskog rada opisati sva padežna značenja u izdvojenu tekstu, bez obzira na stilsku pripadnost aktivnost studenata u nastavi
seminarski rad
usmeni ispit
radionica
seminarski rad
mentorski rad
sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenog, analiza primjera, usmeno izlaganje, oblikovanje seminarskog rada razlikovati padežna značenja prema sintaktičkim ulogama kolokvij
seminarski rad
predavanje
mentorski rad
slušanje izlaganja, čitanje i samostalna uporaba i analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenog uspoređivati morfološku, sintaktičku i semantičku literaturu vezanu uz padežna značenja usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
analiza primjera
slušanje predavanja, ponavljanje i primjena naučenog, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature, rasprava argumentirano opisati smjer razvitka hrvatskoga padežnoga sustava aktivnost studenata u nastavi
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,3 0%
Kontinuirana provjera znanja 1 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena pisanoga oblika i usmenoga izlaganja seminarskoga rada, kolokvija i završnoga pismenoga ispita. Od toga 40% konačne ocjene čini ocjena seminara, 40% ocjena kolokvija, 20% ocjena završnoga usmenoga ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pisano položiti jedan kolokvij i napisati i izložiti jedan seminarski rad. Položenim kolokvijem i izvrsno izloženim i napisanim seminarskim radom studenti se mogu osloboditi usmenoga ispita. Studenti koji nisu oslobođeni ispita polažu usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, Hrvatski jezični savjetnik, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999. (»Prijedlozi«, str. 179–196)
  2. Roman Jakobson, O jeziku, Disput, Zagreb, 2008. (»Doprinos općoj teoriji padeža«, str. 393–449)
  3. Ivo Pranjković, Druga hrvatska skladnja, Zagreb, 2001.
  4. Dragutin Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Zagreb, 1997.
  5. Sintaksa padeža, Zbornik radova znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Drugi hrvatski sintaktički dani, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Filozofski fakultet, Osijek (M. Birtić, I. Matas Ivanković, »Jesu li akuzativne dopune uz sportske glagole objekti«, str. 35–55; A. Mikić, B. Kuna, »Posvojni dativ«, str. 147–162; I. Pranjković, »Domašaji i ograničenja lokalističke teorije padeža«, str. 213–222; J. Vince, »Nominativ prema ostalim padežima«, str. 249–265, I. Zovko Dinković, »Određivanje izravnih objekata u hrvatskome: dva objekta u akuzativu«, str. 267–276)

Dopunska literatura:

  1. Radoslav Katičić, Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1986.
  2. Ivana Matas Ivanković, Izražavanje prostornih značenja prijedložno-padežnim izrazima, u: Književnost i kultura šezdesetih, zbornik Zagrebačke slavističke škole, Filozofski fakultet, Zagreb, 2009.
  3. Antica Menac, Upotreba i značenja padeža bez prijedloga u suvremenom ruskom i hrvatskom književnom jeziku, Rad JAZU, 427, Zagreb, 1989., str. 71–126.
  4. Ivo Pranjković, Prostorna značenja u hrvatskome jeziku, u: Književnost i kultura šezdesetih, zbornik Zagrebačke slavističke škole, Filozofski fakultet Zagreb, 2009.
  5. Vlasta Rišner, Atributi i njihova značenja, Filologija, 46–47, Zagreb, 2006., str. 253–269.
  6. Vlasta Rišner, Iz jezične prošlosti i sadašnjosti, Matica hrvatska, Osijek, 2007. (»Prijedlozi i prijedložni izrazi«, »O značenju i uporabi vokativa u suvremenom hrvatskom jeziku«, str. 81–166)
  7. Josip Silić, Ivo Pranjković, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  8. Diana Stolac, Izražavanje prostornih značenja padežnim oblicima, u: Književnost i kultura šezdesetih, zbornik Zagrebačke slavističke škole, Filozofski fakultet Zagreb, 2009.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Uspješnost se izvedbe kolegija prati suradnjom sa studentima na individualnim konzultacijama, uspoređivanjem i analiziranjem rezultata kolokvija i seminarskoga rada te završnom studijskom anketom.

Ostale informacije: