Pragmatički aspekti prevođenja

 

Naziv kolegija:
Pragmatički aspekti prevođenja
Šifra ISVU:
65669
Šifra MOZVAG:
OP19/NJ54
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (jednopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g., 2.g.
zimski
izborni
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
2.g.
zimski
izborni
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - prevoditeljski smjer)
2.g.
zimski
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Cimer Karaica, Sanja
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Studenti trebaju shvatiti važnost pragmatičkih čimbenika kod prevođenja i upoznati strategije prevođenja koje vode računa o tim čimbenicima.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • definirati konstelaciju pragmatičkih čimbenika koji su relevantni za prijevod konkretnog teksta
  • usporediti konkretni tekst sa sličnim tekstovima i njihovim prijevodima
  • klasificirati prijevodne probleme u konkretnom tekstu
  • izabrati prijevodnu strategiju za konkretni tekst koja vodi računa o pragmatičkim čimbenicima prijevoda

Sadržaj predmeta:

Obrađuju se pragmatički čimbenici koji utječu na tekst prijevoda, od kojih su najvažniji:

  1. funkcija prijevoda (globalno: informativni, apelativni i ekspresivni tekstovi i njihovi brojni podtipovi),
  2. profil adresata i njihova očekivanja (s obzirom na spol, uzrast, obrazovanje, pripadnost određenoj društvenoj skupini, sloju, zanimanju i sl. – studenti, intelektualci, seljaci, urbano stanovništvo, radništvo, umirovljenici, itd. -, pripadnost kulturi dotičnog naroda),
  3. područje primjene (stručni ili opći tekstovi),
  4. medij (tiskani mediji različitog formata, elektronski mediji – Internet i RTV),
  5. vrijeme (npr. prevođenje starijih tekstova za suvremene čitatelje).

Svaki prijevod određen je na pragmatičkoj razini konstelacijom navedenih čimbenika. Prevođenje dakle nije samo dekodiranje polaznog teksta na ciljnom jeziku, nego pisanje teksta koji treba na prethodno definirani način funkcionirati u praksi: dobar prijevod nije samo jezično korektan, nego i funkcionalan tekst.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
       
       
       
       

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Domaći zadatci, Pohađanje nastave, Radni zadaci, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Domaći zadatci 0,5 0%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Radni zadaci 0,5 40%
Seminarski rad 1,25 60%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna ocjena oblikuje se prema ocjeni iz seminarskog rada (60%) i iz radnih zadataka (40%).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Uvjeti za potpis su pohađanje nastave minimalno 70 % i izvršenje svih domaćih zadataka.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Hans G. Hönig / Paul Kußmaul (1999): Strategie der Übersetzung. Ein Lehr- und Arbeitsbuch. Tübingen: Narr

Dopunska literatura:

  1. Mary Snell-Hornby et al. (Hrsg.) (2006): Handbuch Translation. Tübingen: Stauffenburg. (Odabrana poglavlja)
  2. Umberto Eco (2010): Quasi dasselbe mit anderen Worten. Über das Übersetzen. München: Hanser. (Odabrana poglavlja)
  3. Baker, Mona (2011) In Other Words. A coursebook on translation. London – New York: Routledge. (Odabrana poglavlja)
  4. Mossop, Brian. 1998. “What Is a Translating Translator Doing?” Target10/2: 231-266. 
  5. Baker, Mona (ed.) Routledge Encyclopedia of Translation Studies. London – New York: Routledge. (Odabrana poglavlja)
  6. Levý, Jiří (1981) „Übersetzung als Entscheidungsprozeß“, in: Wilss, Wolfram ed. Übersetzungswissenschaft. Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft (Wege der Forschung 535), S. 219-235.
  7. Prunč, Erich (2007) „Zur Konstruktion von Translationskulturen“, in: Schippel, Larissa (ed.) Translationskultur – ein innovatives und produktives Konzept. Berlin: Frank & Timme (TransÜD 16), 19-42.
  8. Prunč, Erich (2009) „Unfrisierte Gedanken zur kroatischen Translationskultur“, in: Omazić, Marija / Karabalić, Vladimir / Brdar, Mario (eds.) Lingvistika javne komunikacije: Translatološki, terminološki, međukulturni i problemi jezika struke. (Linguistics of Public Communication: Translatological, Terminological, Intercultural and the problems of the Language for Special Purposes). Zagreb - Osijek: HDPL - Filozofski fakultet Sveučilišta J.J.Strossmayera, 3-19.
  9. Heringer, Hans Jürgen (2007) Interkulturelle Kommunikation. Tübingen – Basel: A. Francke. (Odabrana poglavlja)
  10. Stolze, Radegundis (2008) Übersetzungstheorien. Eine Einführung. Tübingen: Narr. (Odabrana poglavlja)
  11. Salama-Carr, Myriam (ed.) Translating and Interpreting Conflict. Amsterdam / New York: Rodopi (Approaches to Translation Studies 28).
  12. Holz-Mänttäri, Justa (2009) "Metakommunikation und Textdesign. AHELO – und was nun?", in mTm. A Translation Journal. Volume 1, S. 6-26.
  13. Lauer, Reinhard (Hrsg.) (1995) Serbokroatische Autoren in deutscher Übersetzung. Wiesbaden: Harrassowitz Verlag.
  14. Zubčević, Irena (1992) “Istinsko poznavanje kulture naroda na čiji se jezik i s čijeg se jezika prevodi jedan od najvažnijih čimbenika dobrog prijevoda”, u: strani jezici 3-4, S. 219-222.
  15. Kahane, Eduardo (2008) Interpreters in conflict zones: what are the real issues? / Dolmetscher in Konfliktzonen: worum geht es
  16. Christiane Nord (2003): Textanalyse und Übersetzen : theoretische Grundlagen, Methode und didaktische Anwendung einer übersetzungsrelevanten Textanalyse. Tübingen : Julius Groos Verlag.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Povremene kratke usmene provjere znanja, anketa među studentima i drugi oblici povratne informacije (npr. individualne konzultacije, grupne diskusije na seminaru).

Ostale informacije: