Povijesni pregled epa

• predstaviti ep kao književni žanr
• upoznati studente s najvažnijim epskim djelima svjetske i hrvatske književnosti
• uputiti studente na relevantne izvore i literaturu.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• opisati razvojni put žanra u povijesnome slijedu,
• objasniti temeljne karakteristike epa kao žanra,
• objasniti razliku između, epa, epilija, epske pjesme i poeme,
• izdvojiti dodirne točke između najutjecajnijih epova svjetske te hrvatske književnosti,
• samostalno analizirati ep.

1. Epsko pjesništvo (pretpostavke nastanka, recepcija); Ep (žanrovske karakteristike), spjev, poema
2. Gilgameš: mitologija i suvremenost
3. Antički ep: Ilijada, Odiseja, Eneida
4. Srednjeovjekovni ep (Beowulf, Kalevala, Slovo o Igorovu pohodu, Pjesma o Nibelunzima)
5. Renesansni ep: Ludovico Ariosto, Bijesni Orlando; Luis Vaz de Camões, Luzitanci; Marko Marulić, Judita
6. Barokni ep: Torquato Tasso, Oslobođeni Jeruzalem; John Milton, Izgubljeni raj; Ivan Gundulić, Osman
7. Ep u epohi klasicizma i prosvjetiteljstva
8. Ep u romantizmu

Jakov Bunić, De raptu Cerberi i grčka mitologija

Vergilijanski ep

Torquato Tasso, Oslobođeni Jeruzalem i Ivan Gundulić, Osman

Matija Antun Relković, Satir iliti divji čovik i francusko prosvjetiteljstvo

Sveta Rožalija i tradicija srednjovjekovnih žanrova

Intertekstualno čitanje Izgubljenog raja Johna Miltona

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Studenti su obvezni redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, aktivno sudjelovati u nastavi, pročitati i analizirati najmanje pet epova (predloženi književni predlošci), pripremiti i prezentirati seminarski rad.

1. Franjo Švelec, Hrvatska epika XVI i XVII stoljeća prema evropskoj književnoj baštini, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 7, Zadar, 1973, str. 199–222.
2. Pavao Pavličić, Epsko pjesništvo, u: Zdenko Škreb – Ante Stamać, Uvod u književnost: teorija, metodologija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998, str. 413–430.

1. Vladimir Brljak, Jedna te ista stvar: o poetici Izgubljenog raja, Književna smotra, 37, Zagreb, 2005, str. 17–30.
2. Frano Čale, Tasso u Hrvata, u: Na mostu Talija, Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Zagreb 1979.
3. Mirko Deanović, Ariosto i njegov »Bijesni Orlando«: o 400. godišnjici smrti, Hrvatsko kolo, 15, 1932, str. 163–177.
4. Zdeslav Dukat, Homersko pitanje, Globus – Delo, Zagreb – Ljubljana, 1988.
5. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007.
6. Dunja Fališevac, Hrvatska epika u doba baroka, u: Hrvatski književni barok, Zagreb, 1991, str. 155–196.
7. Dunja Fališevac, Epika Franje Markovića: između tradicije i inovacije, Kolo, 3, Zagreb, 2000, str. 48–65.
8. Marin Franičević, Povijest hrvatske renesansne književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1986.
9. Hans Robert Jauss, Teorija rodova i književnost srednjeg vijeka, Umjetnost riječi, 3, Zagreb, 1970, str. 327–352.
10. Ključevi raja, Zbornik radova Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća, priredila Julijana Matanović, Meandar, Zagreb, 1995.
11. P. S. Kohan, Istorija stare grčke književnosti, Veselin Masleša, Sarajevo, 1959.
12. Mihovil Kombol, Hrvatska književnost do Narodnog preporoda: priručnik za učenike, studente i učitelje književnosti, priredio Slobodan Prosperov Novak, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
13. Zoran Kravar, Svjetovi Osmana, u: Nakon godine MDC: studije o književnom baroku i dodirnim temama, Matica hrvatska, Dubrovnik, 1993.
14. Zdenko Lešić, Teorija književnosti, Službeni glasnik, Beograd, 2008.
15. Mladen Machiedo, Hrvatski Tasso od Zlatarića do Tomasovića: mitovi, paradoksi, projekti i (daljnje) nepoznanice, Forum, 1–3, Zagreb, 2008, str. 158–206.
16. Charles Martindale, John Milton and the transformation of ancient epic, Croom Helm, London, Sydney, 1986.
17. Pavao Pavličić, Epika granice, Matica hrvatske, Zagreb, 2007.
18. Pavao Pavličić, Epika granice kao granica epike, u: Dani Hvarskoga kazališta 32: Prostori i granice hrvatske književnosti i kazališta, ur. N. Batušić et al, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2006, str. 5–18.
19. Pavao Pavličić Studije o Osmanu, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta, Zagreb, 1996.
20. Povijest svjetske književnosti u osam knjiga, uredili Frano Čale et al, Mladost, Zagreb, 1977–1985.
21. Micaela Rinaldi, Frane Petrić i Torquato Tasso, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 27, Zagreb, 2001, str. 25–33.
22. Petar Skok, O stilu Marulućeve Judite, u: Zbornik Marka Marulića: 1450–1950, JAZU, Zagreb, 1950.
23. Ivan Slamnig, Svjetska književnost zapadnoga kruga: od srednjega vijeka do današnjih dana, Školska knjiga, Zagreb, 1999.
24. Ivan Slamnig, Kontinuitet evropske metaforike u hrvatskoj književnosti, Umjetnost riječi, 1–2, Zagreb, 1966, str. 53–64.
25. Ivan Slamnig, Neke specifične crte hrvatske barokne poezije, u: Disciplina mašte, Matica hrvatska, Zagreb, 1965.
26. Milivoj Solar, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
27. Milovan Tatarin, Kanižlićeva »Sveta Rožalija« i metametrički aspekti stiha i oblika, u: Od svta odmetnici, Književni krug, Split, 1997.
28. Mirko Tomasović, Razina kršćanske religioznosti u Oslobođenom Jeruzalemu Torquata Tassa, Diacovensia, 2, Đakovo, 2010, str. 409–414.
29. Vrijeme i djelo Matije Antuna Reljkovića, zbornik radova, uredili Dragutin Tadijanović i Josip Vončina, JAZU, Zavod za znanstveni rad Osijek, Osijek, 1991.

Lektira:

1. Gilgameš
2. Enuma Eliš
3. Mahabharata
4. Ramajana
5. Homer, Ilijada
6. Homer, Odiseja
7. Hesiod, Postanak bogova, Homerove himne
8. Hesiod, Poslovi i dani
9. Vergilije, Eneida
10. Tit Lukrecije Kar, O prirodi stvari
11. Publije Ovidije Nazon, Ljubavno umijeće
12. Pjesma o Nibelunzima
13. Beowulf
14. Kalevala
15. Ludovico Ariosto, Bijesni Orlando
16. Luis Vaz de Camões, Luzitanci
17. John Milton, Izgubljeni raj
18. Torquato Tasso, Oslobođeni Jeruzalem
19. Adam Mickiewicz, Gospodin Tadija
20. Jakov Bunić, De raptu Cerberi
21. Marko Marulić, Judita
22. Barne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada
23. Ivan Gundulić, Osman
24. Andrija Kačić Miošić, Razgovori ugodni naroda slovinskoga
25. Matija Antun Relković, Satir iliti divji čovik
26. Antun Kanižlić, Sveta Rožalija
27. Lukrecija Bogašinović, Posluh Abrama patrijarke, Život Tobije i njegova sina, Očitovanje Jozefa pravednoga
28. Ignjat Đurđević, Suze Marunkove
29. Antun Ivanošić, Sličnorični nadpis groba Zvekanovoga
30. Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića
31. Franjo Marković, Dom i svijet
32. Vladimir Nazor, Medvjed Brundo

Studentska anketa