Uvod u teoriju prevođenja

Definirati pojam prevođenja. Odrediti razdoblja u razvoju znanosti o prevođenju te osnovne ideje i teze o prevođenju kroz stoljeća. Detaljniji pregled o najznačajnim teorijama u povijesti teorije prevođenja (od prijevoda Biblije do postmoderne, dekonstrukcije, poskolonijalizam, gender studies).

Studenti se vode kroz korpus teorije prevođenja primarno s kulturološke točke gledišta: prijevod kao osnova komparatistike, prevođenje kao komunikacija na najširoj razini: između kultura i kao kulturni čin.

Kolegij upoznaje studente i s najvažnijim aspektima mađarske teorije prevođenja.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

primijeniti terminologiju teorije prevođenja

obrazložiti  važnost prevođenja osobito u razdoblju multikulturalnosti i post0multikulturalnosti

prepoznati strujanja u teorijama prevođenja

formulirati kritičke stavove prema pojedinačnim teorijskim mišljenjima

ocijeniti konkretne prijevode na teorijskom temelju

Pojmovi "prijevod“ i „prevođenje". Prevođenje kao razumijevanje i spoznaja. Tuđe, strano i vlastito u kulturi i u jeziku. Prijenos i teškoće prijenosa tuđeg, stranog u vlastiti (materinski) jezik i kulturu te vice versa. Prijevod kao sredstvo posredovanja vjere, znanja, književnosti i znanosti. Hermeneutičko pravilo prevođenja: primarnost cjelokupnog konteksta u processu prevođenja. Vjećno pitanje prevođenja "verbum pro verbo" i "non verbum pro verbo". Osnovne vrste prevođenja: književno i stručno prevođenje; njihovi razni kulturološki i jezični zahtjevi. Prijevod i pouzdanost: gramatičke i semantičke operacije pri procesu prevođenja (realije, dijalekti, idiolekti, socijolekti, ekvivalencija-adekvatnost itd.).

predavanja, seminari i radionice

Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

usmeno

Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata:

Referat:: 25%

Usmeni ispit: 75%

Studenti na dvopredmetnom studiju ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispune dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremili su i usmeno prezentirali referat i (2) bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

1. Józan I. – Jeney E. – Hajdu P. (szerk.): Kettős megvilágítás. Fordításelméleti írások Szent Jeromostól a 20. század végéig. Balassi Kiadó, Budapest, 2007.
2. Rainer Schulte and John Biguenet (ed.): Theories of Translation. An Anthology of Essays from Dryden to Derrida. Chicago – London, The University of Chicago Press, 1992.
3. Klaudy K. -  Bart I. (szerk.): A fordítás tudománya. Válogatás a fordításelmélet irodalmából. Budapest: Tankönyvkiadó. 1985.

1. Klaudy Kinga: Fordítás I. Bevezetés a fordítás elméletébe. Budapest: Scholastica, 2009.  205 pp. (ötödik átdolgozott kiadás).
2. N. Kovács Tímea (szerk.): A fordítás mint kulturális praxis. Jelenkor, Pécs, 2004.
3. Albert Sándor 2011: „A fövényre épített ház: a fordításelméletek tudomány- és nyelvfilozófiai alapjai. Áron Kiadó, Budapest, 2011.
4. Umberto Eco: Otprilike isto. Zagreb, Algoritam, 2006.
5. George Steiner: After Babel. Aspects of Language and Translation. Second edition. Oxford-New York, Oxford University Press2, 1992.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.