Uvod u englesku i američku književnost

Cilj je kolegija upoznati studentice i studente s temeljnim konvencijama i odlikama pojedinih književnih vrsta, s književno-kritičkim pojmovima te s čitateljskim strategijama potrebnim za znanstvenu analizu književnog djela. Kolegij će omogućiti studenticama i studentima razviti vještine i navike profesionalnih čitatelja te im pomoći koristiti te vještine u izradi pisanih radova.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

• razlikovati dominantne književne vrste i čitateljske strategije te njihove strukturne elemente, konvencije i odlike
• definirati osnovne književno-znanstvene pojmove i kategorije
• demonstrirati sposobnosti književno-kritičkog promišljanja i interpretacije pročitanih književnih djela
• primijeniti pojedine čitateljske strategije u pisanoj i usmenoj analizi književnih djela
• promicati načela rasne/etničke ravnopravnosti i jednakosti spolova
• provoditi etička načela pri izradi pisanih radova
• razviti vještine i navike kritičkog čitatelja.

Kolegij proučava osobine triju dominantnih književnih vrsta (proze, poezije i drame), različite čitateljske strategije (od formalizma do postkolonijalizma), interpretaciju književnih djela te metode pisane analize književnih djela. Analiza strukturnih elemenata proze – različiti oblici radnje, likovi, mjesto i vrijeme radnje, kulturni i povijesni kontekst, uloga i vrste pripovjedača, različiti oblici pripovijedanja (alegorija, simboli, ironija) – provodi se na većem broju pripovijedaka. Pripovijetka zauzima važno mjesto u anglo-američkoj književnoj tradiciji te je istodobno mikrokozmička preslika romana. Analiza druge dominantne književne vrste – poezije, utemeljena je na proučavanju njezine prirode, strukturnih elemenata, pjesničkih figura, oblika pjesničkog izričaja i različitih pjesničkih formi. U trećem dijelu kolegija analiziraju se strukturni elementi drame s posebnim naglaskom na razvoju, konvencijama i osobinama tragedije.

seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Esej, Kontinuirana provjera znanja, Kvizovi, Pohađanje nastave

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene.

Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60% ocjene iz svih elemenata praćenja i provjeravanja.

Po elementima vrednovanja to znači da student/ica može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova:

Kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija) – 60 bodova

Esej – 30 bodova

Kontinuirano praćenje (kvizovi) – 5 bodova

Aktivnost u nastavi – 5 bodova

Skala ocjenjivanja je sljedeća:

0-59,9 bodova – 1

60 – 69,9 bodova – 2

70 – 79,9 bodova  – 3

80 – 89,9 bodova  – 4

90 – 100 bodova  – 5

Studenti koji ne ostvare prag od 60% moraju pristupiti završnom, pisanom i usmenom, ispitu koji obuhvaća gradivo cijelog kolegija.

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati, pristupiti kolokvijima, pisati kvizove i sudjelovati u nastavi te pravovremeno predati esej da bi ostvarili pravo na potpis.

Prepisivanje tijekom kolokvija/kviza kažnjava se oduzimanjem kolokvija/kviza bez mogućnosti ponovnog pisanja i za taj kolokvij/kviz student/ica dobiva ocjenu 0%. Isto pravilo vrijedi i za prepisani esej.

1. The Bedford Introduction to Literature: Reading, Thinking, Writing. 6th ed. Edited by Michael Meyer. Boston, New York: Bedford/St. Martin’s, 2002.
2. A Glossary of Literary Terms. 7th ed. Edited by M. H. Abrams. Fort Worth: Harcourt Brace College Publishers, 1999.
3. Guerin, Wilfred L. et al. A Handbook of Critical Approaches to Literature. Fourth Edition. New York: Oxford UP, 1999.

1. Hodges’ Harbrace Handbook. 14th ed. Edited by John C. Hodges et al. Fort Worth: Harcourt College Publishers, 2001.

• nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.